Kako suzbiti stršljene i ose?

STRŠLJENI NAPADAJU!

Ubodi stršljena mogu biti smrtonosni, ako ih imat eu dvorištu ili blizini kuće, hitno se obratite jednom od           pčelarskih udruga.

Poznato je da se u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna leglo stršljena nalazi u zenitu. Ogroman je broj letačica, a još veće je leglo. U tako velikom broju odraslih stršljena ima i dosta „ratnika”, opskrbljenih snažnim otrovom, koji, ako se ne pazi, mogu biti izuzetno opasni.

Kao prvo svako gnijezdo stršljena ima svoje čuvare. Na ulazu u leglo 24 sata dežura stražar i ako primijeti nešto sumnjivo u blizini legla odmah izlijeće i diže uzbunu. Ako smo ga mi izazvali i ako smo se nakon njegovog izletanja uplašili te počeli mahati rukama i nogama, hopsati i trčati – evo za nama još desetak „ratnika” i tad može nastati vrlo ozbiljna frka.

Ako smo u našoj blizini primijetili povećan broj ovih insekata najbolje je pokušati locirati njihovo leglo i u širokom ga luku obilaziti.

U njihovoj blizini ne treba obavljati nikakve aktivnosti – igranje, kosidba, zavirivanje i sl. Također u njihovoj blizini iritatna je šarena odjeća, intenzivni mirisi i povećana buka.

Ako su se smjestili tako da postavljaju ozbiljnu prijetnju onda ih je potrebno uništiti. I to i letačice i svo leglo.

Mnogi „stručnjaci” daju preporuku da im se priđe otvorenim plamenom i da im se spali leglo na licu mjesta. Ovakvom „tehologijom”, u najboljem slučaju, možete potpaliti štagalj, kuću ili kućicu za ptice. Leglo stršljena je nemoguće zapaliti. Iako je napravljeno od svojevrsnog „papira” ličinke, koje ga ispunjavaju, imaju toliko vode da je pokušaj zapaljenja jednak pokušaju zapaljenja kante vode.

Postupak uništavanja legla stršljena je u biti vrlo jednostavan, Osnovno je da se osigurate petljom – što znači da vas nije strah, jer ako se prestrašite adrenalin koji će vam nahrupiti u krv samo će ih dodatno razbjesniti. Stršljeni intenzivno osjećaju strah kao što i prepoznaju da ih se ne bojite. No ipak je potrebno staviti nešto na glavu i ruke (najbolje pčelarski skafander i rukavice).

Dakle treba im prilaziti odlučno i s jasnom namjerom da ih se želi uništiti. Pri prilaženju treba poprskati sprejem stražara na „vratima”, a potom i onih desetak koji će nahrupiti za njim. Svi nakon toga su prestrašene „ovce” i sprej protiv muha i komaraca (recimo Raid) bit će za njih poguban. Za svo vrijeme ove operacije trebate se kretati polako i smireno. Nakon nekoliko minuta sve letačice su na podu ili su pobjegle glavom bez obzira i tad treba skinuti leglo i dobro ga zgaziti. Ako ostavimo leglo letačice koje nismo uspjeli uništiti vratit će se i odgojiti najveći dio legla kao da se nije ništa desilo.

Stršljeni napadaju pčele (i to sve vrste pčela) i bumbare. Naravno da su i ostali korisni insekti (bubamare, staklokrilci i sl.) njihov plijen, ali ipak su štetnici dominantni na njihovom jelovniku. U komaraca je malo mesa i takva sitnež ih jednostavno ne zanima. No, zanima ih svekoliko voće, od jabuka, krušaka, šljiva do grožđa, malina kupina jagoda i ostalog, stoga što odrasle jedinke žive od voćnog nektara. Na žalost ne napadaju samo oštećene plodove već zdrave plodove oštećuju i time navlače razne druge muhe i ose, a potom i kojekakvu trulež.

(mp)

O autoru
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.
  1. Istrebljivac Reply

    U zadnjih nekoliko godina primetio sam vecu najezdu strsljenova i osa znaci li to da pcele polako nestaju ili je ovo trenutacni disbalans u nasem okruzenju.

  2. EkoEnd Reply

    Mislim da je poremećen ceo ekološki sistem, a sa njim i ekvilibrijum sve više. Može se primetiti da se sve više razmnožavaju šetni insekti i nekako postaju sve više “hibridni”, a da ne govorim što sve više stiču rezistenciju na preparate za dezinsekciju. Nekako su pronašli način da pomeraju granice tolerancije na preparate za dezinsekciju,ako se ovako nastavi moraće je i preparati “pojačavati” da je pitanje koliko će to biti dobro za naš eko sistem.

Komentiraj

*