Agenti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

Nezadovljni liječnici se bune zbog novih ugovora: Tjeraju nas da dignemo ruke od bolesnih ljudi i budemo agenti HZZO-a ili da napustimo zemlju!

Već duže vrijeme traje pretvorba obiteljskih liječnika u agente osiguravajuće kuće (Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – HZZO-a) i administratore svih u zdravstvenom sustavu i šire.

A taj proces se posljednjih mjeseci intenzivirao toliko da su obiteljski liječnici došli pred zid i prisiljeni su odlučiti hoće li konačno odustati od svog poziva obiteljskog liječnika i dignuti ruke od brige za bolesne ljude, te raditi kao agenti HZZO-a, vodeći prvenstveno računa o “šteti“ koju bolesni ljudi nanose HZZO-u, ili će napustiti ovu zemlju i otići drugdje raditi ono za što su studirali i specijalizirali 10 godina.

Rasprava do 24. veljače

Tim je riječima svoje pismo, naslovljeno s “Poziv u pomoć medijima, udrugama pacijenata, Hrvatskoj liječničkoj komori”, s pobrojenim primjedbama koje pokazuju koliko nepotrebnog posla i opterećenja podnose liječnici obiteljske medicine uz prijetnje sankcijama, ovih dana uputila dr. Ljiljana Ćenan, liječnica obiteljske medicine u privatnoj ambulanti koju, kao ugovorni partner s HZZO-om, ima u Ivankovu pokraj Vinkovaca.

Dugo već tinja nezadovoljstvo liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a najnovije izmjene koje u ugovore s njima uskoro, već od travnja, namjerava uvesti HZZO (prema Nacrtu Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja) nisu liječnike primarne zaštite – specijaliste obiteljske i opće medicine, pedijatre, ginekologe i doktore dentalne medicine – učinile zadovoljnijima, dapače.

Javna rasprava o ovoj temi, pokrenuta 25 siječnja, trebala je biti završena sredinom prošlog tjedna, no zbog velikog zanimanja javnosti rok je produljen do 24. veljače, nakon čega će biti vidljive sve upućene primjedbe i komentari, te njihov efekt na prijedloge HZZO-a.

Najviše zanimanja su – barem kad su pacijenti u pitanju – izazvale predložene izmjene koje se tiču limitiranja stope bolovanja, te posebnih dežurstava vikendima, praznicima i blagdanima koja bi trebali provoditi liječnici iz sustava primarne zdravstvene zaštite – pedijatri, stomatolozi, liječnici opće te specijalisti obiteljske medicine, i to subotom od 15 do 20, a nedjeljom, praznicima i blagdanima od osam do 20 sati.

Puno toga sporno

U raspravi sudjeluje i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), čija nam je predsjednica dr. Vikica Krolo rekla kako je nevjerojatno i nedopustivo što postoje i internetom kruže dvije različite verzije Nacrta, jedna objavljena na web stranicama Zavoda i jedna dostavljena na primjedbe stručnim službama Hrvatske liječničke komore, “pa se postavlja pitanje koja je varijanta prava i je li to učinjeno namjerno kako ‘ugovorni partneri’ ne bi znali na koju točno verziju trebaju dati primjedbe”.

Prema verziji sa stranica HZZO-a sve ostaje isto kao dosad, odnosno liječnici se mogu sami javiti za dežurstvo, preko Doma zdravlja koji organizira ta dežurstva, objašnjava dr. Krolo.

– Druga verzija, međutim, govori o dežurstvima koja bi bila obavezna. Nejasno je puno toga – gdje bi, na primjer, bilo mjesto dežurstva, bi li to bio poseban punkt kakav u Splitu postoji na Mertojaku ili bi dežurao svatko u svojoj ordinaciji; nejasno je zatim kako bi se dežurstvo plaćalo – prema kolektivnom ugovoru ili po novom ugovoru između nas i Doma zdravlja – kaže dr. Krolo, dodajući kako se s Domom zdravlja oko dežurstava ni dosad nisu uspjeli dogovoriti, zbog čega su i svi dosadašnji “pregovori” ostali neostvareni:

– Kako ćemo dežurati kad u ambulanti na Mertojaku, na primjer, nema ni kompjutora, nosimo svoje uputnice i recepte – koje smo zadužili prema broju svojih pacijenata! – nemamo opremu, moramo dovesti svoju sestru, liječnik do i od mjesta dežurstva nema osiguranje, a spornih točaka ima još.

– Svakako, dojam je koji ostavljaju prijedlozi HZZO-a da se “promjene hoće uvesti na mala vrata”, a pritom se “ruje samo po primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok bolnički sustav ostaje nedodirljiv” – zaključuje dr. Krolo.

KoHOM je uputio desetke primjedaba na spomenuti Nacrt; među ostalim, na prijedlog da se ukine plaćanje dodatne sestre za skupnu praksu (dentalnim liječnicima, primjerice, ukidaju se sredstva za dodatnog liječnika na skupnu praksu), ograničavanje broja uputnica za bolnice, izmjene cijena nekih postupaka itd..

Kontrole postale mobing

Dr. Ćenan nam je rekla da liječnike obiteljske medicine najviše izbacuje iz takta što su kontrole toliko učestale da su zapravo postale mobing i idu toliko daleko da se traže nalazi lani umrlih osoba, a ako ih liječnik nema, od njega se traži da zove rodbinu umrlog i pribavi nalaze – inače slijede kazne!

Nemaju milosti ni za oboljele od karcinoma

U svom apelu za pomoć dr. Ćenan obrazlaže na koji se sve način opterećuje obiteljske liječnike. Na njih je, kako se već više godina upozorava, prebačen posao i odgovornost za isplatu putnih troškova pacijentima, “što je nebuloza nepoznata civiliziranom svijetu”.

Liječnici su preobrazovani da bi gledali kilometražu kako bi doznali radi li se neka pretraga bliže ili dalje od 50 kilometara, “a prisiljeni su to raditi jer se inače putni troškovi isplaćeni pacijentu skidaju njima s plaće”.

Preporuku za fizikalnu terapiju obiteljski liječnik “kao pučkoškolac prepisuje s nalaza fizijatra na obrazac za HZZO. I za to vrijeme ne radi ono za što se godinama školovao”. Kritizira i postupak vezan uz bolovanja, komplicirane naputke “koje ne razumije ni onaj tko ih je napisao”.

Provedbu svega toga HZZO osigurava financijskim kažnjavanjima obiteljskih liječnika, ugrožavajući opstanak ordinacija i “tjerajući doktora da bolesnom čovjeku ne da ono što mu treba, tj. da ne radi svoj posao, već da prvenstveno misli na dobrobit HZZO-a”.

No “ono najgore, što nas i tjera na ovu akciju, ponašanje je prema najbolesnijima u sustavu i najpotrebitijima – oboljelima od malignih bolesti”, piše dr. Ćenan, objašnjavajući kako ih se dovodi u situaciju da moraju birati hoće li postupati prema smjernicama HZZO-a ili prema trenutačnim potrebama pacijenta.

Piše Lidija Gnjidić

Izvor: slobodnadalmacija.hr

 

O autoru
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Vezane vijesti

Komentiraj

*