Međimurje Press
Glazba

Pri samom kraju 2020. godine!

TOP 10 AKTIVNOSTI HRVATSKE DISKOGRAFSKE UDRUGE U 2020. GODINI


1. GLAZBENA IMENA UVELIČALA PRVU DODJELU
TOP.HR MUSIC AWARDS 

Severina, Nina Badrić, Gabi Novak, Zdenka Kovačiček, Željko Bebek, Toni Cetinski, Franka Batelić, Damir Kedžo, Natali Dizdar, Zvjezdan Ružić, Jure Brkljača, Pravila igre, Mia Dimšić, Lea Mijatović, Lara Antić i Luce u samo jednoj večeri zajedno su proputovali kroz vrijeme

Nova nagrada na hrvatskoj glazbenoj sceni, Top.HR Music Awards, od svog prvog predstavljanja, izazvala je ogromni interes, kako struke, tako i publike, koja je s nestrpljenjem iščekivala čuti i vidjeti koja su to glazbena imena obilježila proteklu godinu; svaka na svoj način i svaka u svojoj kategoriji.

Nagrada koja istovremeno slavi glazbeno putovanje dugo više od sedam desetljeća te odaje počast svemu što je došlo ili tek dolazi, proizašla je iz dugogodišnje suradnje Hrvatske diskografske udruge (HDU) i RTL-a, a spojila je stare, ali još uvijek vrlo aktualne vrijednosti, poput radijskih emitiranja, s onim novim, najsuvremenijim, poput streaminga na jednoj od najpopularnijih platformi za slušanje glazbe – Deezera.

Sve to, u veljači 2020. godine se u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u Zagrebu na najljepši način predstavilo na zajedničkom glazbenom putovanju najvećih imena hrvatske scene. Svečanu dodjelu uveličali su brojna imena s glazbene scene.

Emotivnom Severininom izvedbom pjesme “Rođeno moje”, uz zbor Zagrepčanke i dečki od čak 65 djece, započela je ova prekrasna glazbena večer, koju su potom svojim izvedbama uveličali i drugi veliki umjetnici, poput Nine BadrićGabi Novak, Zdenke Kovačiček, Željka Bebeka, Tonija Cetinskog, Franke Batelić, Damira Kedže, Jure Brkljače, Pravila igre, Mie Dimšić, Lee Mijatović, Lare Antić,  Luce… Večer su zatvorili instrumentalni genijalac Zvjezdan Ružić s Pianotronom, kroz zajedničku suradnju s Natali Dizdar, u emotivnoj izvedbi velikog hita Arsena Dedića – “Sa okusom soli”.

Neki od njih nagrađeni su i vrijednom ‘Top.HR Music Awards’ statuom Steklarne Rogaška, ujedno velikim priznanjem za njihovu karijeru. Tako je, sukladno egzaktnim podacima dobivenim prema nacionalnim listama radijskog emitiranja HR Top 40, a koji uključuju broj emitiranja s više od 140 radijskih postaja diljem zemlje, pjesma godine ”Rekao Si” (Nina Badrić), muški izvođač godine Damir Kedžo, ženski izvođač godine Franka Batelić, grupa godine Pravila igre, novi izvođač godine Jure Brkljača, najprodavaniji domaći album ”Vrijeme” (Parni valjak), najprodavaniji inozemni album ”Let’s Rock” (Black Keys), Deezer singl godine ”Rekao si” (Nina Badrić), Deezer izvođač godine Vojko V, a turneja godine ”The Magic Tour” (Severina).

Jako mi je drago što su publika i struka prepoznali trud i što im se sviđa. Nastavljamo i dalje čemu se iznimno veselim. Hvala na nagradi” – izjavila je Severina.

Nisam se nadala da ću dobiti dvije nagrade iako je pjesma „Rekao si“, zaista pjesma koje je obilježila proteklu godinu. Hvala svim ljudima i publici na slušanju, a večeras mi je poseban gušt bio gledati mlade pjevačke nade“ – dodala je Nina Badrić.

Želim zahvaliti svim slušateljima, ovo je razlog zbog kojeg radim ovo što radim. Ovakva potvrda publike nešto je čemu se nisam nadala i što me toliko razveselilo. Hvala svim televizijama i radio postajama, i cijelom mom timu. Ovo je naša nagrada i ne mogu biti ponosnija i sretnija”- izjavila je Franka Batelić.

Sretan sam i zahvalan na ovakvoj nagradi. Prekrasna godina je iza mene. Prošle godine se sve počelo prekrasno odvijati i nadam se da će se tako i nastaviti” – dodao je Damir Kedžo.

Ovo je jedan ogroman vjetar u leđa, mi postojimo svega četiri godine na našoj glazbenoj sceni, tako da bi se ovim putem zahvalili prvenstveno autorima, svim radijskim i televizijskim urednicima i na kraju onima najvažnijima – našim fanovima“ – izjavili su dečki iz benda Pravila igre.

Ovo je nagrada koje ne podliježe ukusu, nego brojkama. Ovo je statistika i to nas je razveselilo“ – poručuje Parni Valjak.

„Čast mi je velika i sretan sam. Ovo mi je zapravo prva nagrada i sigurno će imati posebno mjesto. Ovo mi daje vjetar u leđa i znak da je ovo što smo dosad radili odlično” – naglasio je mladi pjevač, Jure Brkljača.

Dobio sam nagradu za Deezer izvođača godine Hrvatske. To znači da će biti nekih kuna, lipa od tih tantijema, to mi je drago. Htio bih zahvaliti DJ Vrhu što miksa i mastera, Croatia Records što su to izdali i to je to.“ – izjavio je Vojko V.

Ovu prekrasnu i glamuroznu večer, vođenu sjajnim voditeljskim parom, Anom Radišić i Tomislavom Jelinčićem, tijekom koje su dobitnici nagrada Maji Oštro Flis otkrili i prve utiske, gledatelji su imali priliku pogledati u subotu, 8. veljače 2020., na RTL-u s početkom od 16:45 sati, u posebnom glazbeno-televizijskom showu. Gledatelje je čekalo sat vremena najbolje domaće glazbe, tijekom kojih su pjesmama putovali kroz prošlost, bili u sadašnjosti, i bodrili mlade snage kojima pripada budućnost.

Fotografija: Samir Cerić Kovačević, Marko Šolić


2. “PJEVAJMO ZA ZAGREB” – POZNATI GLAZBENICI

I GRAĐANI PJEVAJU ZA NAŠ GLAVNI GRAD! 

Akcijom „Pjevajmo za Zagreb“ poznati hrvatski glazbenici, kao i brojni građani, pjesmom i pozitivnom energijom donosili su dašak nade i najljepše stihove o Zagrebu u domove obitelji diljem Hrvatske.

„Glazba daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i život svemu što postoji“ rekao je Platon. U doba velike borbe s koronavirusom i teške situacije u gradu Zagrebu, koji je bio pogođen potresom, glazba je bila  potrebnija više no ikad. Upravo zato, hrvatski glazbenici, ali i obični građani odlučili su se ujediniti u akciji Pjevajmo za Zagreb te otpjevati par stihova i posvetiti ih našem glavnom gradu i tako akciji dati svoj glazbeni doprinos.

Akcija, koju je pokrenula Hrvatska diskografska udruga, za cilj je imala donijeti svima dobro znane stihove o Zagrebu, kao i vedriju atmosferu u domove građana, kako bi im pomogli da dane izolacije provedu u pjesmi i što boljem raspoloženju.

Kampanja kojoj su se mogli pridružiti svi glazbenici, osobe iz javnog života i građani plasirana je na službenoj Facebook i Instagram stranici Hrvatske diskografske udruge. Prva od njih koja je to već učinila bila je poznata regionalna pjevačica Neda Ukraden, a kampanji su se dosada pridružili poznati glazbenici: Šimo Jovanovac, Mia Dimšić, Đani Stipaničev, Tomislav Bralić, Goran Karan, Saša Lozar, Antonija Šola, Kim Verson, grupa Chui, Bojan Jambrošić i mnogi drugi.

„Kampanja je dio manifestacije ‘Mjesec glazbe u Zagrebu’ koja se ove godine nije održala na ulicama našeg glavnog grada, ali zato smo njen mali dio preselili u Vaše domove naših sugrađana. Neka glazba nikad ne utihne i neka nam bude drag prijatelj dok odgovorno sjedimo u našim domovima kako bi zaštitili sebe i svoje najbliže, poručuju iz Hrvatske diskografske udruge.


3. KAMPANJA HRVATSKE DISKOGRAFSKE UDRUGE

SLUŠAJMO HRVATSKO

Glazbeni sektor i dalje broji gubitke uzrokovane pandemijom koronavirusa. Glazbene aktivnosti poput koncerata, radionica, konferencija, festivala, glazbene produkcije i onemogućene su ili iznimno otežane, a ekonomske i socijalne posljedice već pokazuju negativan učinak na glazbeni krajolik u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska diskografska udruga i Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) provele su i anketu u cilju procjene stvarnih posljedica na proizvođače fonograma, a pravi će se doseg znati tek nakon završetka ove izvanredne situacije.

Iako diskografska ulaganja ne prestaju, trenutačni razvoj događaja ima znatne negativne posljedice za čitavu glazbenu industriju – prije svega za autore, glazbenike, izdavače, organizatore događanja i sl., ali ništa manje ne utječe ni na distributere i druge pružatelje usluga s kojima je glazbena industrija povezana.

Stoga smo u svibnju započeli s provođenjem promotivne kampanje Slušajmo hrvatsko kako bismo osvijestili javnost, ali osobito radijske i televizijske postaje o važnosti konzumacije domaće glazbe i njezine promocije radi daljnjeg poticanja i rasta hrvatske glazbe.

U ovu su se kampanju uključili brojni glazbenici i osobe iz javnog života, poput Tomislava Bralića, Tedija Spalata, Harija Rončevića, Dalibora Petka i mnogih drugih. Svi su se oni pod krilaticom „Slušajmo hrvatsko“ odlučili obratiti općoj javnosti i medijima u cilju općenitog osvješćivanja o ovom problemu.

Pogledajte sve videe na sljedećoj poveznici: SLUŠAJMO HRVATSKO! 

Pozvali smo radijske i televizijske postaje, ispred Hrvatske diskografske udruge te brojne autore i izvođače s kojima surađujemo da ljubazno i sukladno svojim mogućnostima i programskim smjernicama povećaju emitiranje domaće glazbe različitih žanrova.

Svako emitiranje na radijskoj ili televizijskoj postaji ubrzava oporavak domaće glazbene scene.

Podržimo zajedno domaću glazbu, #slušajmohrvatsko!


4. HRVATSKA DISKOGRAFSKA UDRUGA SLAVI 25.

ROĐENDAN

Hrvatska diskografska udruga 14. je lipnja obilježila svoju 25. obljetnicu postojanja. Naime, na taj je datum, 1995. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog službeno osnovana ova Udruga, s ciljem i  zadaćom zastupanja i promicanja interesa hrvatske diskografske industrije, odnosno glazbene djelatnosti uopće, unapređivanja i promicanja zakonodavne djelatnosti na području autorskih i srodnih prava, kao i na drugim pravnim područjima koja izravno ili neizravno utječu na djelatnost diskografa ili njihovu djelatnost reguliraju.

U prvom Upravnom odboru HDU-a bili su: Hrvoje Markulj – predsjednik, Veljko Despot – dopredsjednik, Zdravko Josipović – tajnik, Šima Jovanovac i Branko Paić. Danas vodstvo Hrvatske diskografske udruge čine direktori sedam uspješnih hrvatskih diskografskih kuća, uz Branka Komljenovića kao dopredsjednika i Želimira Babogredca kao predsjednika Udruge.

Povodom ove velike obljetnice, cijeli je mjesec lipanj u Hrvatskoj diskografskoj udruzi bio posvećen pregledu najvećih postignuća Udruge tijekom prvih 25 godina. Tako ste se na društvenim mrežama Udruge mogli upoznati s najistaknutijim aktivnostima i projektima, od kojih se mogu istaknuti top liste Hrvatske diskografske udruge, radijska emisija Inkubator dobre glazbeposebna priznanja Hrvatske diskografske udruge, Top.HR Music Awards i još brojni uspješni projekti.

Čestitkama su se pridružile brojne osobe iz glazbene industrije iz inozemstva i s domaće glazbene scene, a snimljene su i posebne emisije u duhu proslave ove velike obljetnice.

Tako je u subotu, 13. lipnja, emitirana emisija Top.HR-a u kojoj je gostovao Želimir Babogredac, predsjednik Hrvatske diskografske udruge, a na samu obljetnicu osnivanja, 14. lipnja, prikazivala se i posebno izdanje Dalibor Petko Showa na CMC televiziji, u kojoj je prisustvovao rekordan broj gostiju koji su se okupili povodom ovog rođendana Udruge. Među gostima su se, pored osnivača i članova Hrvatske diskografske udruge, našli i brojni glazbenici: Željko Bebek, Mia Dimšić, Četiri tenora, Luka Nižetić, Meritas, Marko Tolja, Hrepa, Max Hozić, Miroslav Rus, Branimir Mihaljević, Ante Pecotić i mnogi drugi. Kao što se može vidjeti na sljedećim fotografijama, dobre glazbe i još boljeg raspoloženja nije nedostajalo.

Posebnu čestitku Hrvatskoj diskografskoj udruzi povodom ovog važnog jubileja uputile su i kolege iz regije, ali i Frances Mooreizvršna direktorica Svjetske diskografske organizacije (IFPI-ja).

Slavlju ovdje nije bio kraj te vas tako pozivamo da pratite promotivne djelatnosti Hrvatske diskografske udruge na našim društvenim mrežama, na kojima vas očekuje još zanimljivosti iz svijeta glazbene industrije i povijesti Udruge. Nadamo se da će prilike dopustiti i održavanje ostalih planiranih aktivnosti sljedeće godine.


5. SVA DOMAĆA GLAZBA NA DLANU – KANALI

HRVATSKE DISKOGRAFSKE UDRUGE NA DEEZERU,

APPLE MUSICU I SPOTIFYJU

Hrvatska diskografska udruga (HDU) provela je još jednu aktivnost prilagođenu digitalnom dobu i pokrenula vlastiti kanal na streaming servisu Deezer. Uz niz odabranih playlista donosi i detaljan popis aktualnih domaćih albuma. Projekt je nastao u cilju populariziranja slušanja domaće glazbe na legalnom streaming servisu u Hrvatskoj.
Hrvatska diskografska udruga (HDU) odlučila je otvoriti službeni profil udruge na glazbenim streaming servisima – Deezeru, Apple Musicu i Spotifyju.

Ovaj je kanal zamišljen kao početna točka za sve zaljubljenike u glazbu, uz niz predloženih playlista, ali i detaljnu kolekciju radova koje objavljuju i promoviraju domaće diskografske kuće na temelju kojih se slušatelji pozivaju na vlastito istraživanje bogatog svijeta domaće glazbe. Servis za slušanje glazbe u ovom je kontekstu prepoznat kao sredstvo najjednostavnijeg i najposrednijeg pristupa pjesmama i albumima omiljenih izvođača, dostupan 24 sata dnevno.

Slušanje glazbe na streaming servisima najpopularniji je način pristupa glazbi u digitalnom dobu. Na temelju posljednjih podataka Svjetske diskografske organizacije (IFPI) čak 89 posto ljudi diljem svijeta glazbu sluša na raznim servisima na zahtjev. Istraživanje navodi kako su za to zaslužna tri glavna razloga:

1. streaming servisi nude „instantni pristup milijunima pjesama“
2. korisnicima se omogućava  „slušanje onoga što želim u trenutku kada želim“
3. streaming servisi predstavljaju „najjednostavniji način slušanja glazbe“.

Najpopularniji streaming servisi omogućuju nam da do bilo koje od 50 milijuna pjesama dođemo – jednim klikom i to u bilo koje doba dana ili noći! Na streaming servisima poput Deezera, Apple Musica i Spotifyja na kojem se sada nalazi i profil Hrvatske diskografske udruge, korisnici imaju mogućnost stvarati vlastitu biblioteku omiljenih pjesama i albuma, otkrivati glazbu najrazličitijih žanrova, stvarati vlastite playliste ili preslušavati najpopularnije playliste koje odabiru prema vlastitim glazbenim afinitetima.

Nadalje, budući da je u ovom trenutku velikom broju audiofila otežan fizički pristup najnovijim izdanjima, Hrvatska diskografska udruga odlučila se na projekt u kojem okuplja sva recentna glazbena izdanja na jedno mjesto – kako bi znatiželjnom zaljubljeniku u glazbu bila uvijek nadomak ruke. Hrvatska diskografska udruga ovaj će popis redovno ažurirati albumima svih žanrova.

Osim toga, kanal Hrvatske diskografske udruge sadržava 17 playlisti prilagođenih ukusu modernog slušatelja, a playliste su podijeljene u tri skupine:

1. nova glazba i glazba prema godištu, bez obzira na žanr kojemu pripadaju
2. žanrovski određene playliste
3. playliste koje se temelje na raspoloženju

 
Playliste s novom glazbom ažuriraju se jednom tjedno na temelju atraktivnosti novobjavljenih pjesama. Playlista nove glazbe osvježava se petkom, a playlista radijske rotacije ponedjeljkom. Žanrovske playliste osvježavaju se s izlascima novih izdanja, a playliste raspoloženja ažurirane se ovisno o danu u tjednu kada će se svaka od njih objavljivati.


6. U OKVIRU HRVATSKE DISKOGRAFSKE UDRUGE OSNOVAN ODBOR ZA GLAZBENI PUBLISHING

Odbor za glazbeni publishing osnovan je u cilju bolje komunikacije s korisnicima autorskih djela, organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava, autorima i ostalim sudionicima kreativnih industrija i medijima

U sklopu Hrvatske diskografske udruge, u srpnju ove godine osnovan je Odbor za glazbeni publishing, s ciljem učinkovitijeg poslovanja i poboljšanja poslovnog i pravnog položaja autora i publishera (prvenstveno domaćeg kataloga) te dodatne edukacije o ovom aspektu glazbene industrije.

„S obzirom na to da se u Hrvatskoj pojavila potreba za ujedinjavanjem interesa i rada za ovaj segment glazbenog poslovanja, kao glas i polazišna točka glazbenih nakladnika, misija ovog Odbora je povećati zaštitu prava publishera i autora u Hrvatskoj i inozemstvu te djelovati na stvaranju boljeg okruženja i jačanju njihove pozicije,“ poručuju iz Hrvatske diskografske udruge.

Novoosnovani Odbor za glazbeni publishing nastojat će unaprijediti zajedničku komunikaciju:

  • s korisnicima, prvenstveno televizijskim kućama, kako bi pojasnili međusobna prava i obveze i modele poslovanja;
  • s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava radi ostvarivanja što kvalitetnije suradnje i najboljih mogućih rezultata;
  • sa samim autorima u smislu što boljeg informiranja i poslovne podrške;
  • te svim ostalim sudionicima kreativnih i kulturnih industrija i subjektima koji utječu na njihov rad, poput državnih institucija.
U Radno predsjedništvo ovog Odbora izabrani su Ana Škarica-Lešić (Dancing Bear Naklada) kao predsjednica te Frane Tomašić (Croatia Records Music Publishing) kao zamjenik predsjednice. Pored njih, Radno predsjedništvo čine predstavnici sljedećih publisherskih kuća: Menart, Hit Records, Mars Music, Propeler, Scardona glazbena produkcija.  

Ana Škarica-Lešić, osnivanje ovog Odbora komentirala je na sljedeći način: „Na temelju dugogodišnjeg iskustva bavljenja publishingom možemo utvrditi da korisnicima glazbenih sadržaja, a čak i mnogim sudionicima same glazbene industrije, nisu sasvim jasni uvjeti korištenja autorskih glazbenih djela te sadržaj prava autora i publishera kao njihovih zastupnika. Nadam se da ćemo kroz djelovanje ovog Odbora uspjeti približiti ove pojmove te da ćemo unaprijediti položaj autora i u ovom, individualnom ostvarivanju njihovih prava.“

Rad Odbora otvoren je i za sve ostale publishere koje pozivamo da se priključe ovoj inicijativi. Za sve upite slobodno nam se obratite na mail hdu@hdu.hr ili na broj telefona 01/3668-194.


Tko su glazbeni publisheri?

Glazbeni nakladnik (publisher) je osoba ili trgovačko društvo koji na temelju potpisanog ugovora s autorom upravljaju njegovim djelima u svrhu ostvarivanja najvećeg mogućeg prihoda za autora. Povijest modernog glazbenog nakladništva počinje u 19. stoljeću kada su se glazbeni nakladnici i autori počeli povezivati radi stvaranja i izdavanja popularne glazbe. Glazbeni su nakladnici u tom periodu uglavnom zastupali svoje autore u vidu fizičkih notnih zapisa, a danas njihova djelatnost obuhvaća višestruke zadaće, kao npr. korištenje autorskih djela u reklamama, filmovima i sl.

Glazbeni nakladnici zaduženi su, među ostalim, za:

  • pregovaranje za djela autora kako bi autor primio što veću moguću naknadu za određenu vrstu korištenja
  • davanje dopuštenja za izdavanje licenci za prava mehaničke reprodukcije
  • izdavanje sinkronizacijskih licenci
  • upravljanje prodajom tiskane glazbe

Kad je riječ o kreativnoj strani rada glazbenih nakladnika, oni su aktivni sudionici u poticanju suradnji umjetnika te predlaganju pjesama svojih autora različitim glazbenicima i izdavačkim kućama.

Publisheri isto tako prikupljaju prihode u ime i za račun autora, a bave se i prikupljanjem individualnih prava autora koja se odnose na pojedinačno korištenje autorskog djela.


7. HRVATSKA DISKOGRAFSKA UDRUGA NA VIBERU

LINKEDINU!

U cilju poboljšanja komunikacije s našim članovima i partnerima, Hrvatska diskografska udruga od svibnja je aktivna na dvije nove društvene mreže – LinkedInu te Viberu. Osim Facebooka i Instagrama, na kojima svakodnevno dijelimo važne novosti i vijesti iz struke, kroz nove dvije društvene mreže želimo dodatno poboljšati komunikaciju i transparentnost prema našim članovima, ali i biti u trendu s najsuvremenijim oblicima komuniciranja, što smatramo izuzetno važnim u našem poslu.

Viber grupa „Hrvatska diskografska udruga“
Viber grupa „Hrvatska diskografska udruga“ tako je postalo novo mjesto na kojem ćemo pravovremeno donositi važne informacije direktno na Vaš mobitel, čime ih činimo lako dostupnima i brzo čitljivima.

Redovito obavještavamo o našim top listama, novostima i zanimljivostima iz svijeta diskografije, ali i zakonodavnim aktivnostima i promjenama te informacijama vezanim uz poslovanje Hrvatske diskografske udruge i Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava.

Ako se još niste priključili u našu zajednicu, potrebno je samo slijediti ovu poveznicu gdje se u grupu možete uključiti sami. Također, moguće je dodavati druge osobe pa ako se u vašem imeniku nalaze osobe za koje su naše informacije od važnosti – slobodno ih pozovite klikom u gornjem desnom kutku ekrana.

LinkedIn „Hrvatska diskografska udruga“
Ako ste aktivni na LinkedInu, također Vas pozivamo da zapratite naš profil Hrvatske diskografske udruge jer intenzivno komuniciramo i na ovoj poslovnoj društvenoj mreži. Vijesti će tako biti prilagođene poslovnom sektoru, a naš tim na dnevnoj bazi donosi sve važne informacije za našu struku, a naročito u ovim teškim vremenima koja su nas zadesila.

Veselimo se snažnijoj komunikaciji i novim digitalnim prijateljstvima, a ako imate problema tehničkih problema s pristupanjem novim kanalima slobodno nam se obratite bilo na našim društvenim mrežama, bilo mailom na hdu@hdu.hr.


8. 72. ROĐENDAN NJEGOVA VELIČANSTVA –

GLAZBENOG ALBUMA  

Hrvatska diskografska udruga (HDU) i ove godine organizirala je obilježavanje Nacionalnog dana glazbenih albuma. Proslavu je pratilo mnoštvo akcija, prigodnih prodaja i informacija, a održala se u subotu, 17. listopada. Njegovo veličanstvo, Glazbeni album, ovih dana je proslavio svoj 72. rođendan i podsjetio nas koliko je glazba prevažna i kako je umjetnički format albuma jednostavno nezamjenjiv. I neprocjenjivo vrijedan. Jer, glazba našemu životu daje začin osvježavajućeg i komad terapeutskog iskustva.

Virtualna proslava donosi mnoštvo sadržaja

Proslava Nacionalnog dana glazbenih albuma u godini obilježavanja 25. obljetnice Hrvatske diskografske udruge (HDU) je – uslijed svjetske zdravstvene krize – preseljena u virtualni prostor. I na njemu ove jeseni zajedno su surađivali diskografi, autori, izvođači i novinari. Profili HDU-a na društvenim mrežama slavio je ljepotu slušanja albuma putem nagradnih igara i zabavnih faktografskih podataka, a diskografske kuće i glazbeni dućani donijeli nagradna natjecanja putem Facebooka ili Instagrama kao i popuste na izdanja u virtualnom i stvarnom prostoru.

Ambasadori proslave Nacionalnog dana glazbenih albuma ove godine bili su Ivana KovačDaleka obalapocket palma i J.R. August.
“Albume preferiram. Matematički su veći i kompletniji i ako se čovjek zaljubi u nekakav zvuk, nekakvog izvođača i nekakvi stil ili opus, može to super doživjeti i iskušavati kroz slušanje albuma”, rekao je J.R. August. Ovogodišnji dobitnik Porina za Album godine i Alternativni album godine istaknuo je kako je sretan što je jedan od ovogodišnjih ambasadora Nacionalnog dana glazbenih albuma, jer je album ”
umjetnička forma u kojoj je uvijek želio djelovati i načina na koji se uvijek želio izražavati”.
“Album je paketić svega onoga što glazbenik u danom trenu nudi. Imaš li dva ili tri albuma, vidiš u kojem je filmu bio kada je koji od njih snimio”, istaknula je Ivana Kovač. “Snimanje albuma je za mene jedno stanje transa koje cijeli život volim proživljavat”, podvukao je Boris Hrepić Hrepa, član grupe Daleka obala.
Domaći diskografi desetljećima prate svjetske trendove

Kako je sve počelo? S objavom prvoga glazbenog albuma u 1948. godini, uspostavljen je glazbeni standard vinilne long-play ploče. Izdanje Nathan Milstein – Mendelssohn Violin Concerto u New Yorku je objavila diskografska kuća Columbia Records. Domaća diskografska industrija se cijeloj priči pridružila nepuno desetljeće kasnije, a prvi pop album objavljen u našoj zemlji bilo je Jugotonovo izdanje na 10-inchnom vinilu Pjeva Vam Ivo Robić.

Rast potražnje za glazbenim izdanjima domaća je diskografija pratila u stopu s kretanjima na najvećim glazbenim tržištima, a 1983. godina bit će upamćena po tome što je tada prodan najveći broj albuma na ovim prostorima – njih preko 20 milijuna.

Prihodi od prodaje glazbe najveću su bili 1999. godine i dosegli su 28,9 milijardi dolara, a Nielsen je obavijestio kako je slušanje glazbenih albuma na digitalnim albumima ove godine poraslo za 12,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Slušanje albuma je čarobno iskustvo

“Album je za mene vrlo bitan kao format, jer puno pjesama napravi zaista prekrasnu cjelinu. Uvijek se pazi kako će se složiti jedna pjesma iza druge i na taj način stvoriti širu priču’, rekao je Luka Vidović iz grupe pocket palma, a Anja Papa dodala je kako se “od malena više fokusirala na slušanje albumskih cjelina nego samostalnih singlova”.

Ivana Kovač istaknula je kako glazba u njoj budi “apsolutno se emocije – od sreće i euforije do tuge i melankolije”, a Boris Hrepić Hrepa da se glazbom bavi “da bi bija živ“. J.R. August rekao je kako je slušanje albuma na vinilu “čarobno iskustvo“.

To čarobno iskustvo danas nam je dostupno na više načina i iz više izvora. Ponajprije u obliku digitalnog albuma na streaming servisima. A onda i u obliku vinilne ploče, CD-a ili kasete.

9. OBJAVLJENO JE TREĆE IZDANJE IZ SERIJALA PRIČA O DOMAĆIM ALBUMIMA: 72 PRIČE O ALBUMIMA – KNJIGA ZA ČITANJE I SLUŠANJE

Knjiga ’72 priče o albumima povodom 72 godine od prvog izdanja’ jedinstveno je izdanje koje na prisan, osebujan i faktografski bogat način govori o domaćim albumima koji čine dio povijesti naše popularne kulture. Radi se o trećoj knjizi iz serijala Hrvatske diskografske udruge (HDU), koja je objavljena povodom proslave Nacionalnog dana glazbenih albuma.

Objavljena u godini kada HDU obilježava 25 godina svog djelovanja, knjiga se pojavljuje u konceptu koji donosi izjave najtraženijih autora i izvođača domaće glazbene scene, crtice iz života diskografa i pregled najznačajnijih i najprodavanijih albuma. Autori priča o albumima ovoga puta su sami diskografi, ljudi koji – umjetnički i poslovno – žive glazbu: s njom se bude, uz nju su tijekom svih događaja koji ih prate tijekom dana i s njome se uspavljuju. No, ona donosi i istinite događaje i impresije koje su o svojim djelima ispričali sami glazbenici. Upravo zato, ova knjiga ima svoj oblik životnoga i govori o dobu koje smo proživjeli i koje danas živimo. Urednik izdanja je dugogodišnji pratitelj domaćih glazbenih zbivanja – radijski urednik, novinar i voditelj Zlatko Turkalj Turki.

‘Neizmjerno sam sretan i zahvalan što mi je ukazano povjerenje da budem urednik knjige koja predstavlja i povezuje sve važne karike u stvaranju hrvatske glazbene kulture i glazbene industrije. Važnost i težinu ovoj knjizi daju priče samih autora, izvođača, diskografa, te novinara i glazbenih kritičara’, podvukao je urednik knjige i selektor playliste Zlatko Turkalj Turki‘Najzanimljiviji dio u stvaranju ove knjige bio mi je odabir materijala koji, s vremenskim odmakom, donosi osvrte i glazbene kritike, kao i komentare i izjave iz vremena kada su albumi objavljivani. U razgovorima s autorima i izvođačima bilo je zanimljivo čuti što danas misle o albumima koje su u vrijeme objavljivanja glazbeni kritičari proglasili njihovim najboljim ostvarenjima.’


Zlatko Turkalj Turki, urednik izdanja

Albumi su najcjelovitiji format glazbene industrije i ogledalo umjetničkog koje nam donose glazbenici. Oni sa sobom nose pečat onoga najboljeg što nam sudionici glazbene scene mogu ponuditi i svaki od njih ima svoje posebnosti – kako u sadržaju, tako i u opremi i svemu onome što čini diskografsko izdanje. Svaki ton na njima i svaki napisani stih, svaka ilustracija na omotu i svako pakiranje predstavlja ostvarenje izazova koje su pred sebe stavili umjetnici popularne glazbe i sudionici glazbenog poslovanja. Tako upakirani izazovi dolaze do publike koja im daje svoju ocjenu putem prihvaćanja stihova i glazbe koji su stvarani za sve nas – ljubitelje glazbe i koncepta glazbenog albuma.

‘Svaki glazbeni album priča je za sebe. Dokument je vremena i nosi sa sobom komad umjetničkog u  sjećanje na to vrijeme. Bez obzira o kojoj vrsti izričaja se radi i u ma kojem obliku – digitalnom ili analognom, fizičkom ili virtualnom, putem ploče ili vrpce – dolazi do nas’, rekla je direktorica ZAPRAF-a Maja Vidmar Klarić i dodati:  ‘Takva je i ova knjiga. Dokumentaristička i ilustrativna, s bogatstvom sjećanja i sa sjećanjem na bogato razdoblje domaće scene i domaćeg glazbenog poslovanja. Baš kao što su bile i prve dvije iz serijala naših priča o albumima.’


Zlatko Turkalj Turki, urednik izdanja, i Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a

U knjizi ’72 priče o glazbenim albumima povodom 72 godine od prvog izdanja’ možete se podsjetiti posebnosti koje donose stihovi Arsena Dedića na albumima ‘Čovjek kao ja’ i ‘Ministarstvo straha’, upoznati se s činjenicom da je ‘Box set deluxe’ grupe Bijelo dugme napravljen po uzoru na slična izdanja grupe The Beatles i doznati podatak da je ‘Život nije siv’ kantautorice Mije Dimšić najprodavaniji album 2018. godine. Na stranicama knjige Husein Hasanefendić-Hus rekao nam je kako je ‘priča o albumu ‘Bez struje’ zapravo zbroj sretnih okolnosti’Goran Karan istaknuo je kako mu je album ‘Kao da te ne volim’ ‘dao glazbeno ime i prezime’ i da je, podsjetio se Saša Antić‘laptop s kompletnim snimkama albuma ‘Maxon Universal’ otuđen iz Lukijeva auta pa je alarmiran cijeli grad s ciljem da se kompjutor pronađe’.

Užitak čitanja knjige priča o odabranim domaćim albumima prati i digitalno izdanje knjige u obliku playliste ’72 priče o albumima’ koja sadrži 252 pjesme. Playlista se nalazi na servisima Hrvatske diskografske udruge na servisima Apple MusicDeezer i Spotify.

Svoje odabire albuma u knjizi ’72 priče o glazbenim albumima povodom 72 godine od prvog izdanja’ dali su Želimir BabogredacBranko KomljenovićSilvije VargaBoris HorvatDario DraštataBranko PaićMiroslav RusTonči HuljićMirjana MatićSiniša Bizović i Zrinko Tutić. U društvu koje predstavlja najuspješnije, našli su se GibonniOliverTony CetinskiNina BadrićMassimoThompsonJelena RozgaEdo MajkaDoris DragovićSeverina i mnogi drugi, a među odabranim albumima su, primjerice, ‘Naši dani’ Grupe 220, ‘Paket aranžman’ izvođača domaćeg novog vala, ‘Sonic Bullets: 13 from the Hip’ sastava Bambi Molesters i ‘Plavi vojnik’ ITD Banda.

‘Pričati o dobrim albumima, mogao bih danima’, reći će Želimir Babogredac, predsjednik Hrvatske diskografske udruge i direktor diskografske kuće Croatia Records, i podvući kako novo vrijeme ima svoja pravila, ali da je album djelo koje je tu da ostane: ‘Moramo biti svjesni da se navike mijenjaju. Danas svi hoće brzo i hoće novo i to je šansa singlovima da postignu brz i veliki uspjeh. Ali, postoji izvođači  koji djeluju prvenstveno kroz dobre konceptualne albume. Unatoč svim izazovima i smjeru najnovijih trendova, uvijek se vraćamo izvorištu glazbenog djela – albumu. Bilo da je riječ o vinilu, CD-u ili glazbi na streaming platformama, album je format koji čini logičnu i potpunu cjelinu, priču koju želite poslušati od početka do kraja kako biste uistinu doživjeli to djelo.’

Knjiga ‘Priča o 72 albuma povodom 72 godine od prvog izdanja’ u izdanju Hrvatske diskografske udruge, zadovoljila je znatiželju ljubitelja glazbe i ispunila očekivanja znatiželjnika željnih saznanja o glazbenim djelima koji čine važan dio našeg pop kulturnog naslijeđa.

Fotografije: Samir Cerić Kovačević


10. PETAK NOVE GLAZBE

Hrvatska diskografska udruga donijela je i novi segment u kojem vas svakoga tjedna očekuje pregled svih noviteta na domaćoj glazbenoj sceni.

Petkom možete saznati najnovije albume, singlove, playliste, aktualno stanje ljestvica HR top 40, Airplay Radio Chart i domaće Top liste prodaje albuma te što vas očekuje u novom Inkubatoru dobre glazbe.

Sve to možete doznati u našem newsletteru i to u samo pet minuta!

Vezani članci

Komentirajte

Vijesti iz Međimurja