Međimurje Press
Diskografija

Što je REMI prešutjela?

U tiskanom izdanju i na portalu Večernjeg lista dana 28.4.2021. objavljen je intervju Mirele Priselac Remi pod naslovom „Izvođači se pitaju ‘di su te pare’ od streaminga?“ u kojem su iznesene brojne netočne i lažne tvrdnje. Kao strukovna udruga diskografa HDU ovim jasno i nedvosmisleno opovrgava točnost i istinitost navoda o situaciji na domaćoj glazbeno-diskografskoj sceni, budući da se njime vrijeđaju prava, ugled i interesi članova naše udruge koje smo dužni štititi.

Kao umjetnik-izvođač i kao članica Upravnog odbora HUZIP-a, gospođa Mirela Priselac Remi, osvrće se na trenutni model raspodjele prihoda od digitalnog korištenja glazbenog sadržaja i povezano s tim na nedavno održanu saborsku raspravu o prijedlogu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji bi trebao bolje regulirati i zaštititi sve dionike glazbene industrije u Republici Hrvatskoj u odnosu na velike internetske platforme (npr. YouTube, Facebook).

Navodi u tekstu poput: ”Diskografi su si uzeli za pravo preprodavati muziku za koju uopće nemaju važeće ugovore.”, ”Diskografi bi se izvođača htjeli riješiti”, ”… istina je da već godinama većini izvođača (za korištenje prava u digitalnom svijetu) nisu proslijedili ni lipu”… su i netočni i neistiniti.

U današnjem digitalnom dobu svakom je izvođaču lako dostupna tehnologija koja mu omogućava da samostalno snimi i objavi svoju snimku. Ipak, većina izvođača (njih preko 95%) i dalje se odlučuje na suradnju s izdavačkim (diskografskim) kućama s kojima slobodnom voljom dogovaraju uvjete suradnje i potpisuju ugovore. Temeljem dobivenih ovlaštenja diskografi distribuiraju snimke na digitalne glazbene servise kojih je u svijetu preko 230 i na temelju prikupljenih izvještaja o korištenim ”streamanim” snimkama izvođačima isplaćuju naknade.

Naši diskografi dakle ne mogu bez izvođača pa ne samo da brinu da su sva prava izvođača uredno regulirana, već su i među prvima u svijetu razvili aplikaciju ”Vrijeme je za digital” koja omogućava izvođačima transparentan uvid u podatke o korištenju njihovih snimljenih izvedbi.

Pogrešan je temeljni zaključak da su u nacrtu novog Zakona ”prava izvođača zanemarena” te da se ”pravda jedino može postići kroz kolektivnu zaštitu izvođača”, i da takav ”model postoji u praksi i u skladu je sa zakonodavstvom EU”.

U prijedlogu novog Zakona ni u kojem pogledu nisu zanemarena prava izvođača. Dapače, prijedlog je u skladu s Direktivom koja se njime implementira, a kojom se osigurava još bolja zaštita izvođača kroz uspostavljanje odgovarajuće i razmjerne naknade (čl. 18. Direktive, čl. 60. prijedloga Zakona). Direktiva je rezultat iskustva zemalja EU te se na razini EU već raspravljalo o ovom prijedlogu koji je odbila i Europska Komisija i Europski Parlament i Europsko Vijeće.

Zagovaranjem isključivo kolektivnog ostvarivanja prava za koji model se zalaže gospođa Priselac i predstavnici HUZIP-a, ograničila bi se prava izvođača jer bi izvođači bili uskraćeni ta prava ostvarivati onako kako žele; samostalno, putem ugovora s diskografom kojeg sami odaberu, ili pak preko svoje kolektivne organizacije HUZIP-a, a kako je uređeno važećim Zakonom i predviđeno u prijedlogu novog Zakona. Od uvođenja obveznog prikupljanja prava korist bi imao samo HUZIP.

Diskografska kuća Menart d.o.o. s kojom je Elemental dugi niz godina surađivao potvrdila je postojanje više Nakladničkih ugovora kojima su ta prava regulirana i temeljem kojih su grupi Elemental obračunavate naknade za određeni period korištenja od prodaje na digitalnim servisima pa nije točna niti izjava da svi albumi grupe Elemental ”objavljeni od 2000. do 2015. nemaju regulirana digitalna izvođačka prava s diskografima”.

Cjelokupnu situaciju komentirao je i Branko Komljenović, direktor izdavačke kuće Menart d.o.o.:

“Menart je tijekom višegodinje suradnje s grupom Elemental objavio 5 njihovih albuma, možemo reći da su za vrijeme boravka na našem labelu stekli širu prepoznatljivost u cijeloj regiji. U tom periodu dužem od desetak godina, Menart je aktivno ulagao i bavio se karijerom grupe. Uostalom, nitko ne objavi 5 albuma za nekog diskografa jer je nezadovoljan suradnjom.

Ovakvom tvrdnjom da svi albumi objavljeni u periodu do 2015. nemaju riješena digitalna prava nanosi se šteta cijeloj industriji, a ponajviše sebi i svom bendu. Nije točno da ne postoje ugovori i da nisu regulirana prava od digitalnog iskorištavanja snimaka te bi bilo dobro da izvođači dodatno provjere svoje ugovore prije ovakvih istupa u javnost jer smo i za vrijeme javne rasprave o prijedlogu novog Zakona već svjedočili istupima brojnih izvođača iz kojih se vidjelo da su se pridružili pokretu HUZIP-a i HGU-a bez da su prije toga provjerili svoje ugovore.”

Začuđuje nas da se Remi tako žestoko zalaže za prava izvođača prema modelu koji predlažu HGU i HUZIP, kad bi po tom modelu njoj kao izvođaču i sada samostalnom diskografu u konačnici bila isplaćivana niža naknada. Osim ako uzmemo u obzir činjenicu da je Remi već duži niz godina u upravljačim strukturama i tijelima HGU-a i HUZIP-a.

Dodatno i ne manje važno, HDU je u jesen 2020. godine dobrovoljno pristupila pregovorima s predstavnicima HUZIP-a i Hrvatske glazbene unije s ciljem da se osigura još bolja zaštita prava izvođača. Pregovori su zaustavljeni budući da je ultimativni i jedini zahtjev izvođačkih organizacija bio da se isključivo preko njih prikupljaju naknade od digitalnih glazbenih servisa, a ne da se osigura sveobuhvatna zaštita izvođača uz zadržavanje slobode izbora.

Zašto je tome tako, prosudite sami!

Vezani članci

Komentirajte

Vijesti iz Međimurja