medjimurjepress@gmail.com

Diskografska spajalica!

TONČI HULJIĆ: MOJE PJESME IMAJU PUBLIKU U HRVATSKOJ I SVIJETU

Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s radijskim voditeljem, glazbenim kritičarem i urednikom (HR2), Zlatkom Turkaljem Turkijem, donosi treći intervju u nizu, u sklopu novog atraktivnog glazbenog projekta Diskografska spajalica. Velika nam je čast predstaviti jednu od najboljih i najsvestranijih domaćih glazbenika – Tončija Huljića.

Što nam je Tonči zanimljivoga poručio, saznajte u nastavku teksta!

Javljaju li se prijatelji i partneri iz Londona u ovo teško vrijeme za sve pa tako i za glazbenike?
Tonči: Pokušavam dobiti neko cjepivo, bilo gdje i bilo kako. U Londonu je napeto, ali koliko sam čuo malo se počelo relaksirati situacija, jer u jednom danu cijepljeno je šesto tisuća ljudi. Na žalost umjesto o glazbi moramo razmišljati i pričati o tim stvarima. Poslao sam dvije pjesme Jeffu Wayneu s kojim sam surađivao, radili smo zajedno na skladbama za Maxima Mrvicu. Imao je odličnu obradu pjesme „Exodus“, a inače on je napravio „Rat svjetova“ jedan od najvećih glazbenih šouova na svijetu.

Prošle godine baš u ovo vrijeme bili ste u Londonu i pripremali glazbene materijala koji su trebali biti objavljeni do kraja 2020. Imali ste i velike koncertne planove koji su trebali promovirati vaše nove skladbe. Jeli se nešto promijenilo u donosu na vaš prvotni koncertni i diskografski koncept, odnosno jeste li u ovih godinu dana nešto mijenjali od nečega odustali?
Kada smo se Vjekoslava, Hana i ja prije godinu dana odlučili pokupiti iz Londona jer sam se preplašio engleskog lockdown stigao sam u Zagreb i tada postavio pitanje „Što i gdje dalje“? Hoću li otići u Split? Ostati u Zagrebu? ….hoćemo li raditi turneju ili ne?. Bila je u planu jedna velika turneja sa filharmonijama poput programa koji smo predstavili u Zagrebu na Tomislavcu. No, nažalost ništa od toga nije bilo moguće realizirati. Imao sam u planu nastupiti u Splitu u kamenolomu koji je podatan za nešto veći broj ljudi koji bi mogli doći na koncert, a da se poštuju sve epidemiološke mjere. Taj prostor bio bi idealan za izvođenje i predstavljanje moje mise Mediterane.

Kada ste počeli skladati misu? Što je bio glavni motiv i okidač da ste se upustili u realizaciju jednog tako zahtjevnog i osjetljivog projekt, odnosno glazbenog programa i forme?
Kako sam kasnio i to jako sa završetkom materijala za svoj Madre Badessa solo album, na kojem na žalost pjevam, a zbog cijele situacije imao sam puno slobodnog vremena napravio sam i paralelni album Madre Basessa instrumentali i dvostruki instrumentalni CD „Music for me & Music for Others“. Za vrijeme prvog lockdowna snimio sam i Ave Mariju i to su čuli moji američki partneri izdavači iz Parma recordingsa. Bili su oduševljeni i nagovarali me da napravim pop misu. Tako da sam napravio pravu pravcatu misu, a u radu imao sam svog umjetničkog i duhovnog vođu don Šime Marovića koji je završio studij mise i točno zna kako se one pišu. Najviše sam morao paziti na naglaske. Kako sve podređujem melodiji jako često u mojim pjesmama ima krivih naglasaka. Zato sam se spasio od kada pjevam na dijalektu kojeg nitko ne razumije pa se ne zna jeli krivi naglasak. Ovoga puta nisam želio da mi se dogodi da jedan tako veliki projekt, a riječ je o prvoj pop misi na svijetu, dobije kritiku sve je super, ali su skandalozni i krivi naglasci. Premda moram priznati neki takvi ekscesi pomogli su mi u Bondu. U Sunday Timesu o grupi Bond je pisalo: „One ne pripadaju klasici. To što Huljić radi nije klasična glazba“.

Tonči Huljić & Madre Badessa, Mare Luda, Tonika Records

Sjećam se. Bez obzira na uspjeh koji ste postigli s grupom Bond bili ste izbačeni s Top liste klasične glazbe.
Tonči: (Smijeh) Da bili smo izbačeni uz obrazloženje da je materijal previše popularan da bi bio klasika. Tako da mi je sada drago da se ta matrica ponovila, odnosno da će se izlaskom mise pojaviti i ovoga puta. No moram naglasiti misa Mediterana je jedna vrlo ozbiljna stvar. Držanje pravila koja su se morala u potpunosti uvažavati, jer svaka rečenica pogotovo u dijelovima kao što su „Gloria“ i „Credo“ nose svoje emotivne vrijednosti. To su dva stavka koja sliče „Bohemian rapsody“, a ostatak materijala je kao da slušate koncert Gregoriana s elementima Led Zeppelina, Eaglesa itd. Ja koji sam hiperaktivan i imam poremećaj pažnje i koncentracije radeći misu bio sam fokusiran i po sedam sati dnevno. Doživio sam introspektivno, duhovno iskustvo i nisam siguran ako nisi vjernik možeš li napraviti misu, a kao vjernik doživiš jedno čudesno stanje. Svi u ekipi radimo u dobroj vjeri i nadam se kako ćemo sve stići na vrijeme napraviti, premda je to jako opsežan rad .Otkrit ću vam ekskluzivno želja mi je da misa Mediterana bude prezentirana na Splitskom ljetu.

Znate i sam da sve što napravite izaziva reakciju kod kritičara i publike. Podijeljena su mišljenja, nekima se vaš rad uopće ne sviđa, a nekima je super. Nakon toliko godina rada i uspjeha jeste li cijepljeni (jedna prigodna riječ) na kritike i negativne komentare?
Promijenile su se generacije. Meni je hejtera zapravo žao. Njih ima, postoje i jasno je da ne postoji sto postotna ljubav. No, ja više nemam vremena razmišljati o tome što netko misli o onome što radim. Ja samo vidim da moje pjesme imaju svoju publiku u Hrvatskoj i imaju svoju publiku u svijetu. Jedino mi je žao što se u Hrvatskoj ne zna jesmo li glazbeno Europa, Mediteran, Balkan ili Beč. U svemu tome Hrvatska nije izvukla u kulturi kako u glazbi tako i umjetnosti neku eklektičnost i spajala stvari. Posljedica onoga što se sada događa na glazbenoj sceni je porast glazbe iz susjedstva. Mislim da Hrvati puno više slušaju neku drugu glazbu od one koja im se servira i piše ovdje.


Tonči Huljić

Ovih dana aktualna je tema reguliranje autorskih digitalnih prava. Hrvatska diskografska udruga pozvala je sve na raspravu kako bi se što kvalitetnije zaštitila prava autora, glazbenika, izvođača i diskografa. Što predlažete vi kao skladatelj, izdavač i izvođač?
Često postoje pokušaji promjene odnosa u sustavu prava. Pritom te pokušaje prate prikriveni privatni interesi jedne ili više osoba koje zastupaju neke udruge, a kojima nije primarni interes zaštita kolektivnog prava nego naknada koja se na nju obračunava. Treba poći tragom najskuplje naknade i pratiti što se s njom događalo u sivoj zoni više godišnjeg poslovanja. Kao i dosta činjenica i događaja koje se pokušava relativizirati ili revidirati tako se i ovdje pokušava zamijeniti teza o pravu vlasništva. Upravo to bi trebala biti tema pri donošenju ovog vrlo važnog zakona. Socijalni odnosi imaju dinamičku vrijednost i mijenjaju se iz dana u dan. Disperzija glazbe promijenila se kroz desetljeća mog bavljenja istom i sad smo usred digitalne revolucije koja će kontinuirano teći. Postaviti pravila kroz zakonsku regulativu neće biti moguće za duži period, jer će se i ono što danas poznajemo stubokom mijenjati. Zato je važno postaviti čvrste temelje koje će poslije biti moguće modulirati u skladu s duhom vremena. Tu trebaju mudri ljudi, a ne jeftini populizam koji opterećuje donošenje važnih i temeljnih principa zaštite autorskih i srodnih prava. Sadašnji zakon treba biti usklađen s europskom praksom i ne iskakati iz tih okvira.

Vođeni idejom spajanja glazbenog svijeta pod jedan nazivnik, Hrvatska diskografska udruga je odlučila publici približiti riječi onih bez kojih taj svijet ne bi bio moguć – glazbenicama i glazbenicima. Cilj ovog projekta je putem zanimljivih i sadržajnih intervjua predstaviti najbolje doajene te najnovije talentirane izvođače i izvođačice. Intervjui će se objavljivati dva puta mjesečno, pod perom Zlatka Turkalja Turkija, koji će svojim dugogodišnjim iskustvom čitateljima predstaviti ono najbolje od glazbe.

Pratite naše društvene profile na Facebooku i Instagramu te službenu web stranicu jer vas čeka pregršt kvalitetnog i atraktivnog glazbenog sadržaja!

Fotografije: Zlatko Turkalj Turki

HDU

Tvoj share je nekome vrijedna informacija!
About the Author
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Related Posts

Leave a Reply

*