Ekonomija: Kanabis je posao koji će uskoro vrijediti 146,6 mlrd. $

KADA ĆE SE HRVATSKA PRIKLJUČITI?

Nije promašeno započeti ozbiljnu raspravu o potencijalu legalizirane marihuane i prateće ekonomije u Hrvatskoj. Ne može biti, pogotovo nakon što se na svjetskom planu u posljednje vrijeme odvijaju situacije koje uključuju velike igrače, gomilu novaca i rastuće tržište za koje pojedini gospodarstveni analitičari i konzultantske tvrtke danas zaključuju kako će do 2025. godine narasti na ogromnih 146,6 milijardi dolara.

S tim su brojkama izašli u Grand View Researchu, američkoj tvrtki za analizu tržišta, a njihovo se istraživanje dogodilo u 2018. godini, istoj onoj u kojoj je i vlasnik tvrtke Marlboro, naime divovska Altria, investirala 1,8 milijardi dolara u kanadsku kompaniju Cronos Group. U Cronosu se bave proizvodnjom marihuane – i to najfinije marihuane – a Altria, jedan od najvećih svjetskih proizvođača duhana i cigareta, ovom je akvizicijom dobila 45% udjela te moćne tvrtke, s pretpostavkom kako će kroz pet godina imati i 55% udjela.

U Altriji su, inače, odlučili zakoračiti u ovaj biznis tek nakon što je kanadski parlament u proljeću ove godine izglasao legalizaciju kanabisa u rekreativne svrhe. Za pretpostaviti je kako su njihovi menadžeri, upravo u vrijeme velikoga slavlja na kanadskim ulicama u listopadu, zaključivali s kanadskim predstavnicima Cronos grupacije ovaj unosni deal. Vrlo unosni budući da, prema brojkama kanadskog Statističkog saveza, čak 5,4 milijuna Kanađana (15 posto populacije) već sada konzumira kanabis u za to ovlaštenim, državno reguliranim kanadskim trgovinama s travom. Treba li reći kako ih opskrbljuje upravo Cronos?

Nedefinirani odnos

Vratit ćemo se na Kanadu. Hrvatska je sve donedavno u svome odnosu prema marihuani, skupa s ostatkom tranzicijskih susjeda, bila stiješnjena između niza europskih država koje su ga do tada već prilično bile dopustile, kao što su Portugal, Italija, Belgija, Španjolska, Švicarska ili Češka, te nepoznatog istoka, recimo Turske, koja za posjedovanje i najmanje količine marihuane svoje građane šalje u dugotrajne zatvore.

Nedefiniran odnos prema marihuani, kao postsocijalistički momentum, ali i rezultat izmjene desnih i lijevih vlada u posljednjim desetljećima – koji je lelujao od općega progona korisnika do slabijih pokušaja drugačijeg nošenja s problematikom – rezultirao je mnogim dvogodišnjim zatvorskim kaznama za krajnje konzumente uhvaćene s džointom. Ta je praksa prekinuta izmjenom Kaznenog zakona u 2013. godini, kada je posjedovanje marihuane postalo obično prekršajno djelo, zbog čega su mnogi suci na Županijskim sudovima odahnuli, u smislu da se više nisu trebali baviti minornim slučajevima osoba uhvaćenih s nekoliko grama trave. Odahnuli su i građani, jer otada zbog posjedovanja trave za osobne potrebe više nisu bili slani u zatvore, što i danas može zateći one koji trguju i navode osobe na konzumiranje. I dalje, međutim, zbog posjedovanja marihuane za osobnu upotrebu u Hrvatskoj se plaća drakonska kazna, do 5000 kuna, pa i za jedan jedini gram marihuane. Usporedbe radi, u Češkoj ili Portugalu se nitko neće ni osvrtati za vama ako posjedujete do 25 grama hašiša ili marihuane za osobnu upotrebu.

Jedna važna digresija. Sva ova hrvatska pomutnja oko biljke marihuane, akumulirana tijekom godina progona krajnjih korisnika, kao i histerije vodećih političkih opcija spram teme, najbolje se očituje u činjenici da su sve do nedavno proizvođači industrijske konoplje u Hrvatskoj bili primorani bacati stabljike ove vrijedne biljke, dok im je bilo dopušteno u proizvodnji koristiti samo konopljino sjeme. Naime, stabljika industrijske konoplje sadrži omanju količinu opojnog sastojka THC-a (ispod 0,2%), što je zakonodavcu bilo dovoljno da kriminalizira tu zahvalnu vrstu konoplje te bitno smanji opseg njezine gospodarske koristi. Dakle, iako se radi o običnoj sirovini, koja se niti ne puši (pušenjem se konzumira indijska, a ne industrijska konoplja, i to njezini cvjetovi, nikako stabljika) ona je kod nas bila kriminalizirana te je proizvođačima bilo zabranjeno iskorištavati je u potpunosti, a sve zbog skandalozno budalastog administrativnog zapleta koji je godinama proizvodio direktne i brutalne, milijunske minuse uzgajivačima industrijske konoplje, ali i hrvatskom gospodarstvu općenito. Napokon je i Vlada shvatila o čemu je riječ, pa je krajem listopada Saboru uputila izmjene Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, što bi uskoro trebalo omogućiti korištenje cijele biljke u industriji. Konopljini proizvođači će tako umjesto uništavanja stabljiki moći koristiti sirovinu za prodaju ili proizvodnju odjeće, obuće, užadi, tkanine ili građevinskog materijala.

Vratimo se na ekonomiju marihuane i hrvatsku perspektivu

Dekriminalizaciji pušenja unatoč, teško je na današnji dan zamisliti Hrvatsku u situaciji u kojoj se nalazi Kanada – gdje postoje državno regulirane trgovine s marihuanom, na kojoj država bogato zarađuje kroz oporezivanje. Ipak, za pretpostaviti je kako će nas legalizacija rekreativne upotrebe marihuane zasigurno u idućim dekadama zateći – pogotovo ako se taj trend nastavi na “uzoritom” Zapadu. Ekonomija marihuane, ipak, na jedan način danas postoji i u našoj zemlji, a osim na donedavno administrativno izmučenu industrijsku konoplju, odnosi se i na produkte koji se vrte oko njezinoga ekstrakta CBD-a, koji je u Hrvatskoj, kao i u svim drugim državama Europe i svijeta, posve legalan.

Cannafest – ozbiljna manifestacija

CBD naime stoji za kanabidiol, kanabinoid prisutan u kanabisu. Taj kanabidiol, važno je naglasiti, nije psihotropna tvar kao THC, te se od njega ne može napušiti u onom klasičnom smislu. Derivira se iz biljke industrijske konoplje, a kada je Jutarnji list prošle godine posjetio svjetski poznati, praški Cannafest – ozbiljnu manifestaciju s ozbiljnim izlagačima, koju prati snažan diskurs biznisa, tehnologije, inovacije i medicine – upravo je CBD bio jedna od top tema festivala i, prema riječima mnogih biznismena iz industrije, sama budućnost korištenja marihuane i njezinih derivata.

Mnogi su uvjereni kako je upravo CBD djelotvoran za olakšavanje mnogih tegoba i bolesti, o tome postoje i znanstvena istraživanja. Klasična medicina, prema riječima promotora CBD-a, prepoznaje ove pripravke iako im ne priznaje službeno djelotvornost, budući da se i dalje ne mogu točno ustanoviti omjeri, odnosno koliko je točno CBD-a potrebno za liječenje određene bolesti. CBD se može pušiti, no dolazi i u ulju, kremama, tabletama te kao suplement prehrani i slično.

Jedan od svjetskih tržišnih CBD lidera jest slovenska tvrtka PharmaHemp. Prema riječima Gregora Jamara, Chief Technology Officera u toj tvrtki, PharmaHemp je u potpunosti posvećen inovativnim tehnologijama i ekstrahiranju CBD-a iz biljke industrijske konoplje od kojega rade razne farmakološke pripravke u vidu tableta, kapsula i ulja. 100% su orijentirani na izvoz svojih proizvoda budući da je, kako kaže, u Sloveniji nemoguće poslovati s obzirom na razne restrikcije koje otežavaju poslovanje i prodaju. U procesu proizvodnje svojih produkta (sve se odvija u Sloveniji – od sadnje do završnog proizvoda), PharmaHemp surađuje sa specijaliziranim laboratorijima i znanstvenicima koji nadgledaju stvar i testiraju produkte kako bi se riješili nesavršenosti te izbacili najsuperiornije derivate CBD-a na tržište. U PharmaHempu su posebno ponosni na, govori Jamar, umjetnost ekstrahiranja kanabidiola iz biljke i uvjereni su kako to rade najbolje na svijetu.

U Hrvatskoj imaju i svog ovlaštenog zastupnika i distributera, tvrtku CBD concept koju predstavlja direktorica Jasna Jasper. Proizvodi se u Hrvatskoj mogu pronaći u specijaliziranim trgovinama za organske namirnice, kao i u ljekarnama, a mogu se kupiti i na njihovim online stranicama.

– Moja firma je prva pozicionirala CBD u Hrvatskoj, prije dvije godine, zahvaljujući odobrenju PharmaHempa koje zastupam. To je premium CBD brend u svijetu, a u Hrvatskoj postoji veliki interes. Mi imamo nevjerojatan rast u zadnjih dvije godine. Dosegnuli smo troznamenkastu brojku prodajnih mjesta na prostoru čitave Hrvatske. Indikativno je da mnogi danas spekuliraju s kućnom proizvodnjom CBD-a i prodaju na tržnicama. Ljudi žele doći do CBD-a i čuli su za njega, no u kupovini treba voditi računa o kvaliteti i prepoznatljivosti brenda. PharmaHemp je svjetski priznata firma s certificiranim laboratorijima. O ozbiljnosti proizvodnje, tj. ekstrakcije CBD-a, govori činjenica da laboratorijski uređaji dosežu više od pola milijuna eura, a labosi prelaze milijune eura u opremljenosti. Riječ je o ozbiljnoj kompaniji, no činjenica je kako je tržište sada u neredu, pojavljuju se razni kućni igrači, i mi jesmo za jedan tip regulacije tog tržišta – govori Jasper koja prodaje kreme, ulje i paste na bazi CBD-a.

“PharmaHemp CBD ulje može se koristiti kao potpuno prirodni pripravak za svakodnevnu upotrebu, a doprinosi ravnoteži tijela i duha”, piše na web stranicama tvrtke CBD Concept, gdje se proizvod može i naručiti. Tamo također stoji i kako su “znanstvena istraživanja pokazala pozitivne učinke CBD kod anksioznosti i depresije, epileptičkih napadaja, upalnih stanja, psihoze, karcinoma, mučnina i neurodegenerativnih poremećaja”.

– CBD biznis u Hrvatskoj ćemo još ozbiljnije pozicionirati. Ljudi prepoznaju kvalitetu proizvoda unatoč nereguliranom tržištu, pa i nekim drugim proizvođačima koji se pojavljuju. Kanabidiol proizvodi iz kućnih radinosti su znali nenormalno ludovati i s cijenama, PharmaHemp je to također regulirao. Hrvatska je među prvima od europskih zemalja dobila mogućnost da pozicionira taj brend, a drugi brendovi će se zasigurno i dalje pojavljivati. CBD biznis raste, i ići će u tri smjera – farmaciju, prehranu i kozmetiku – govori Jasper koja u odnosu na prodaju svojih proizvoda, kaže, u posljednje dvije godine ima “trostruki rast”.

Hrvatski interes za CBD-om mnogo govori o onome što bi uslijedilo u ovoj državi nakon izglasavanja eventualne legalizacije rekreativnog pušenja. Primijetila je to i ekipa koja stoji iza popularne satirične Facebook stranice “Garica”. U suradnji sa slovenskom tvrtkom Sena Flora, upravo su ovih dana započeli prodavati proizvode od konoplje, namijenjene motanju u džoint, koje sada možete naručiti na kućnu adresu. GARICACBD tako je postao prvi hrvatski brend koji se bavi prodajom tog legalnog ekstrakta konoplje namijenjenog isključivo za pušenje. Osušeni cvjetovi, takozvani kifovi koje donose upakirane u malim teglicama, izgledaju upravo kao i oni “pravi”, kakve se može nabaviti na ulici. S jednom iznimkom, koju su opisali za Jutarnji list:

– Spretni vrtlari uzgajaju biljke za Sena Floru tako da količina THC-a u njima ne prelazi zakonsku granicu od 0,2%. Možete stoga čiste savjesti pušiti naše CBD cvjetove, jer ovlašteni laboratoriji redovito ispituju i utvrđuju te vrijednosti. Proizvod je u prodaji od subote, zasad radimo samo preko interneta i PayPalom, no uskoro ćemo biti dostupni i fizički, u trgovinama. Ne možemo još otkriti detalje oko toga. Inače, to je indoor trava, iz laboratorija, visoke kvalitete, a garantiramo da ne prelazi zakonsku granicu – govore dečki iz Garice.

Popularan ekstrakt

– CBD se razlikuje od normalne trave s THC-om. U Americi već ima svega s CBD-om, od hrane za pse do kave s CBD-om. To postaje sve popularniji ekstrakt konoplje. Američki FDA je odobrio lijek za epilepsiju na bazi CBD-a. Oni su rigorozni, i ako su oni to dozvolili, znači da ne postoji problem – uvjereni su domaći CBD biznismeni koji kažu da je CBD najbolje konzumirati u ulju.

– Otvorili smo s ponudom klasičnog osušenog cvijeta za pušenje, kao i s hašišom, no uskoro ćemo uvesti i razne druge proizvode. Naši kupci ovoga proizvoda kojega trenutno nudimo, sigurno nisu populacija koja puši normalnu travu. Više ovako, neki ljudi koji su možda na poslu, žele osjetiti malo mirisa i okusa, ali se ne žele teško napušiti – govore dečki iz Garice, pa citiraju europski zakon.

– Prema članku 39. Uredbe (EZ-a) br. 73/2009, u Hrvatskoj i većini europskih zemalja dozvoljen je uzgoj industrijske konoplje samo ako udio THC-a ne iznosi više od 0,2%. U uskoj suradnji s ovlaštenim laboratorijima, GARICACBD osigurava da se ta granica poštuje u svim prodanim proizvodima – pojašnjavaju.

Svijest oko marihuane se, kažu, u Hrvatskoj mijenja

– Nije isto kao nekada. Ranije smo imali stigmatizaciju, javnu polemiku o travi koju su vodili navodni stručnjaci te političari i svećenici koji su na borbi protiv trave gradili imidž. Danas imamo liberalizaciju oko marihuane, koja nam dolazi s jedne strane, ali i represiju oko tog pitanja, kakva i dalje vlada u Hrvatskoj. Očekujem da kada SAD, kao svjetski lider, u potpunosti legalizira travu u svim svojim državama, da će se to samo preliti na Europu i nas. Sada je to već industrija u kojoj se vrte milijarde, i mnoge će države zbog toga posegnuti za elementom liberalizacije, regulacije, samo kako bi zaradile te kako taj novac ne bi ostajao na crnom tržištu. Danas svatko zna nekoga tko puši, ili tko konzumira ulje zbog bolesti. Hrvatska će okrenuti svoj stav prema rekreativnom pušenju normalne marihuane u narednom vremenu, to je sigurno. A ovaj CBD je samo korak u tom smjeru – govore dečki koji kažu kako je interes za njihovim legalnim, doziranim CBD cvjetovima za pušenje ogroman.

Kako bismo saznali kakvo je stanje na zagrebačkom crnom tržištu normalne marihuane od koje se doista “napušava”, obratili smo se jednom dileru omiljene biljke koji je već dugo u biznisu. Hrvatska je, prema nekim istraživanjima, treća zemlja po konzumaciji trave u Europi, a porast učestalosti uživanja u marihuani povezan je s dekriminalizacijom kanabisa, ali i s raspravama o legalizaciji medicinske marihuane, odnosno s “promjenom svijesti” oko pitanja marihuane, kako bi rekli naši sugovornici iz Garice. Rezultati znanstveno-istraživačkog projekta “Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Hrvatske”, što ga je 2016. godine proveo Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, pokazali su kako je kod marihuane zabilježen značajan statistički porast ukupnog broja konzumenata u odnosu na isto istraživanje provedeno 2011. godine. Tako je čak 19,4 posto ispitanika u dobi od 15 do 64 godine 2016. izjavilo kako je tijekom svog života konzumiralo marihuanu. Našega sugovornika to ne čudi.

Puše u parkovima

– U Zagrebu svi puše travu. Nitko to više niti ne shvaća kao neki prekršaj, a kamo li kazneno djelo. Ljudi puše slobodno u parkovima i na trgovima, točno se zna na kojima, no mnogi jednostavno puše doma ili u nekakvom provodu. Ja sam mali igrač i ne interesira me postati veliki, jer to nosi brojne rizike. Ovako uzmem stotinjak grama trave tjedno, razbijem je u pakete od 25 grama, i podijelim to ljudima. Kako dođe, tako i ode. Doslovno u jedan sat. Moji klijenti su svi, od doktora do profesora, odvjetnika i umjetnika. Ovo nije 1970. godina, i travu ne puše samo rokeri ili hipiji – govori zagrebački diler koji je također uvjeren kako će Hrvatska jednoga dana posve legalizirati rekreativnu upotrebu marihuane.

No, kako danas izgleda Kanada, zemlja koja je druga u svijetu legalizirala toliko spominjano rekreativno pušenje? Obratili smo se jednom Hrvatu koji je odselio u Vancouver prije tri godine, tako da mu je Kanada poznata u razdoblju prije, i poslije legalizacije rekreativnog pušenja. Zanimalo nas je odvija li se sve u toj moćnoj državi onako kako je bilo i prije toliko spominjane legalizacije rekreativnog pušenja.

– Sve je po starom. Ljudi su i dalje normalni, odlaze svaki dan na posao i normalno se ponašaju. U Vancouveru je i ranije bilo iznimno lako doći do legalne, medicinske marihuane za pušenje. Sve što je bilo potrebno jest navratiti u jednu od klinika s kanabisom u gradu i prijaviti doktoru neki problem – možda bol u koljenu, nesanicu ili reumu – i ti bi dobio dozvolu za pušenje marihuane, koju si tamo i nabavljao. Sada će te klinike biti prenamijenjene u državne dućane s travom svih vrsta, boji i oblika. Očekujem da će država organizirati monopol po tom pitanju, kao što ga imaju i po pitanju alkohola kojega prodaju u specijaliziranim trgovinama. No, treba znati da ne funkcioniraju sve federalne jedinice u Kanadi isto po tom pitanju. Recimo, u tradicionalno konzervativnom Richmondu nisu postojale te klinike s marihuanom, i nije je bilo moguće dobiti na recept. Danas se sve jedinice moraju prilagoditi općem zakonu o legalizaciji rekreativnog pušenja, no zadržavaju i nešto svog autoriteta, posebno po pitanju gdje će i kome nuditi tu marihuanu – pojašnjava naš kanadski sugovornik.

Kultura trave u Kanadi

– Stvarno nema vidljivih promjena u društvu – nastavlja. – Mislim, ovdje se oduvijek stvarno puši puno trave. Weed culture je strašno jak na zapadnoj obali, kako američkoj, tako i kanadskoj. Ipak, mislim da se ne puši manje trave nego u Hrvatskoj. Jedina je razlika u tome što su ovdje svi slobodniji prema tom pitanju pa to izgleda nekako otvorenije, dok je u Hrvatskoj pušenje marihuane obavijeno nekim velom tajne, mistike. Kao nitko ne konzumira, a svi konzumiraju – pojašnjava naš sugovornik, kanadski građanin koji je iz Hrvatske odselio u 2015. godini. Izražava skepsu prema mogućoj legalizaciji rekreativnog pušenja u Hrvatskoj.

– Teško. U Kanadi već dugo postoji atmosfera koja posve odudara od atmosfere linča i progona koja je vladala i vlada prema krajnjim konzumentima u Hrvatskoj, iako ni tamo trava nije bila legalna. Osim ako bi je vrlo lako dobio na uputnicu u klinici koju sam ranije spominjao – smije se. – Mislim da u našoj zemlji ne postoje niti približno društveno i politički uvjeti za tako nešto. Teško mi je zamisliti da u Hrvatskoj dođe do legalizacije rekreativnog pušenja, na kojemu Kanada danas ubire bogatstvo od poreza – završava.

Ognjen Brborović, predsjednik Povjerenstva za medicinski kanabis Ministarstva zdravstva RH, prognozira kako će za deset godina rekreativni kanabis u čitavoj Europskoj uniji biti legalan. Brborović svoj zaključak temelji na procjeni da će tržište rekreativnog kanabisa u EU do 2028. vrijediti 60,3 milijarde eura, ali i na strukturnim promjenama na sociopolitičkom planu EU.

– Priča je jednostavna. U Španjolskoj već postoje, recimo, ‘društveni klubovi’ gdje je već sad skoro legalizirano rekreativno pušenje, tamo se slobodno konzumira. Postoji sličan primjer Švicarske, pa još nekih država, nije to ništa novo i događa se već godinama. U Češkoj ili Portugalu praktična politika prema marihuani ne postoji, policija hapsi samo velike dilere. Dakle, toleriraju konzumaciju. Spekuliram, ali mislim da kada se dogodi Brexit, da će Englezi legalizirati travu, po uzoru na Kanadu i Ameriku. U SAD-u se to događa u državi za državom, teško je za pratiti. Europska komisija će to promatrati, i zatim donijet nekakvu direktivu, koja će za par godina obuhvatiti sve ostale zemlje. U 8-10 godina bi se tako moglo dogoditi da će rekreativni kanabis biti legalan u cijeloj Europi – završio je Brborović.

(Vid Barić)

Izvor: https://novac.jutarnji.hr

Tvoj share je nekome vrijedna informacija!
O autoru
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Vezane vijesti

Komentiraj

*