Međimurje Press
Politika i društvo Poljoprivreda

Ljubomir Kolarek za saborskom govornicom o komasaciji poljoprivrednog zemljišta!

Vrijeme za slobodni govor za saborskom govornicom, gradonačelnik Ljubomir Kolarek iskoristio je progovori o problemu komasacije poljoprivrednog zemljišta. Evo što je rekao u svom obraćanju:

„Dolazim iz kraja gdje, ako prođete cijelim Međimurjem, nećete naći slobodnu, neobrađenu, ajmo reći, praznu parcelu. Ali to je stvar jedne tradicije, gdje je svatko uz svoj posao, imao i zemljicu sa strane, koju je obrađivao za svoje potrebe. Vremena se mijenjaju, ljudi više nemaju vremena, mehanizaciju, mogućnosti za obrađivanje tih površina. Ali površine ostaju rascjepkane, teško je imati dovoljnu površinu, ozbiljnim poljoprivrednim gospodarstvima, da bi zadovoljili određene uvjete koji su potrebni za javljanje na natječaje, dobivanje potpora itd. Brojni su problemi u poljoprivredi. Lako ih je pobrojati: mala i nekonkurentna gospodarstva, velik broj staračkih gospodarstava, rascjepkano poljoprivredno zemljište, male proizvodne parcele, ekstenzivnost i niska tehnološka razina proizvodnje, nedovoljno korištenje agrotehničkih mjera, slaba produktivnost, loše zbrinjavanje stajnjaka i poljoprivrednog otpada. Od toga nitko ne bježi, a ova se Vlada trudi te probleme polako rješavati. Ovaj uvod polako vodi prema problemu u poljoprivredi o kojem želim govoriti, problemu komasacije poljoprivrednog zemljišta.

Definicija iz udžbenika je jasna. Suvremenom  obradom  i primjenom  agrotehničkih  mjera  koje  omogućuje  grupiran  i  uređen posjed,  racionalnije  se iskorištava zemljište,  smanjuju  se  troškovi  proizvodnje,  povećava  se  produktivnost  rada  i povećavaju  se  prinosi  poljoprivrednih  proizvoda.  Činjenica  je  da  su  poslije  provedenih komasacija na većim površinama poljoprivrednog zemljišta primijenjene suvremenije mjere proizvodnje, kako na društvenom, tako i na individualnom posjedu, i da su one dale stanovit gospodarski učinak, iako on, zbog različitih ulaganja, nije bio uvijek usporediv. Poljoprivredni proizvođači odnosno vlasnici zemljišta u postupku komasacije rješavaju neriješene imovinsko-pravne  odnose  pri  čemu  se  često  otkriju  i  značajne  poljoprivredne  površine  najčešće uzurpiranog državnog zemljišta. Nakon provedenog postupka dobivaju manji broj površinski većih parcela te s obzirom na konfiguraciju terena i s povoljnijom orijentacijom. U Republici Hrvatskoj prevladavaju mali i usitnjeni posjedi poljoprivrednog zemljišta, koji ne pružaju zadovoljavajuće uvjete za uspješnu i rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju, zbog  čega je 2015. godine donesen Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. U 2018. u Hrvatskoj je bilo registrirano 157.394 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, s prosječno 7,2 hektara površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 hektara po parceli. Velike su razlike po županijama, gdje je recimo prosječna veličina parcela u Osječko baranjskoj županiji 2,5 hektara, a u Krapinsko zagorskoj 0,3 hektara.  Zbog mnogih razloga, a prvenstveno visokih troškova uređenja zemljišta, komasacija se i preporuča za županije s manjim brojem, ali prosječno većih zemljoposjednika, dok se za ostale županije preporučaju neki drugi oblici okrupnjavanja površina i proizvodnje, kao što je dragovoljna zamjena, prodaja ili stvaranje nekih proizvođačkih oblika povezivanja, npr. proizvođačkih organizacija ili zadruga. Iako imamo Zakon o komasaciji iz 2015. godine, nismo se baš pomakli s mjesta. Nismo valjda odustali.

Posljednja veća komasacija u Hrvatskoj zabilježena je prije tridesetak godina i logično pitanje je zašto se u međuvremenu nije ništa učinilo. U izradi Zakona sudjelovali su sve relevantne institucije, ali važniji pomak nikada nije učinjen. Učinjen je tada i pilot projekt komasacije, kojeg je trebala provesti tadašnja Agencija za poljoprivredno zemljište i to u Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj te Međimurskoj županiji. Iako je ponegdje bio iskazan značajan interes poljoprivrednika, pilot program nije zaživio. Stručnjaci ističu još neke probleme vezane uz komasaciju. Brojni troškovi, koji uključuju izradu idejnog projekta, izvođenje geodetskih poslova, procjenu, utvrđivanje imovinsko-pravnog stanja, troškove županijskih i državnih povjerenstava itd. Mnogi se vlasnici zemljišta ne bave poljoprivredom te nemaju interesa za komasaciju. Tu je i niska profesionalizacija poljoprivrede, ali i nedostatak vizije. Ovo posljednje sam već spominjao kao problem, a vezan je uz izradu, ali i provođenje prave poljoprivredne strategije.  Nažalost, nisu ostvareni uvjeti za provedbu komasacije te još uvijek govorimo o potrebnom dodatnom vremenu da se Zakon o komasaciji izmjeni i uskladi s odredbama važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. No vrijeme je. Zaključno. I opet kao iz udžbenika. Provedba postupaka komasacije ima za cilj svrsishodniju uporabu poljoprivrednog zemljišta obzirom da se kroz postupke komasacije formiraju veće čestice pravilnijeg oblika, što će rezultirati povećanjem cijena takvog komasiranog poljoprivrednog zemljišta“.

(žs)

Vezani članci

Komentirajte

Vijesti iz Međimurja