Svjetski dan intelektualnog vlasništva, 26.4.

Svake godine, 26. travnja u cijelom je svijetu posvećen je intelektualnom vlasništvu te važnosti i ulozi autora ne samo unutar kreativne sfere, već i u širem kontekstu, pogotovo onom gospodarskom. U pandemijskoj godini, bez koncerata i povezanih aktivnosti, glazbena industrija oslanja se na kreativnost (i snalažljivost!) autora te sustav kolektivne zaštite autorskih i srodnih prava kao relativno stabilan izvor prihoda.

Autorski honori ZAMP-a, ali i oni izvođački (HUZIP) te diskografski (ZAPRAF), bar su donekle olakšali situaciju za hrvatske glazbene kreativce koji su preko noći ostali bez prihoda od koncerata i event industrije. No, ni ti honorari nisu u potpunosti bili imuni na pandemijske okolnosti 2020. i 2021.

Štoviše, procjenjujemo da je pad autorskih honorara s koncerata i priredbi članovima HDS-a za 2020. godinu iznosio oko 75% u odnosu na prethodnu, 2019. godinu. Po izvješćima drugih autorskih udruga u regiji i svijetu, slični su iznosi, od 70 do 80 manje u odnosu na godinu prije, zabilježeni i kod njih. S dužim izostankom glazbenih događanja, što sad već traje 14 mjeseci, rupa u prihodima glazbenika s tog izvora nastavlja se širiti. Tako za prva tri mjeseca tekuće 2021. godine HDS ZAMP bilježi još veći pad autorskih naknada za koncerte zabavne glazbe i priredbe, gotovo 90 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine.

Teško je zamisliti da će se i djelomičan povratak koncertne aktivnosti domaćih glazbenika ozbiljnije dogoditi prije jeseni / zime 2021. godine. U punoj mjeri, teško je da će se glazbena ponuda kakvu pamtimo iz 2019., s ljetnim mega-festivalima ili koncertnim turnejama velikih stranih zvijezda u arenama i najvećim dvoranama, vratiti prije zime 2022. godine. Možda je sigurnije računati tek na 2023. godinu. I to, naravno, ne bude li novih podzapleta i iznenađenja s korona virusom.

Do tada, glazbenu će industriju nastaviti pogađati razni problemi, kao npr onaj s gašenjem koncertnih prostora, klubova i dvorana, čiji je nedostatak već i prije bio problem u Hrvatskoj. Nažalost, nestat će i mnoge tvrtke koje su dio tog glazbenog lanca pa će trebati vremena da se profiliraju nove koje će preuzeti njihovo mjesto, a pri tome imati komercijalno opravdanje poslovanja. Do daljnjeg je zapravo nemoguće reći kad će ponovno koncerti samostalnih organizatora, bez pomoći države ili različitih institucionalnih potpora, postati isplativi i profitabilni, i za glazbenike i organizatore.

S druge strane, epidemija i izolacija pojačale su digitalni kontakt publike s izvođačima. U Hrvatskoj sada posluju svi najveći glazbeni servisi i platforme na koje je pretplaćeno već između 200 i 250 tisuća ljudi, pa nekakvi prihodi glazbenicima, ili barem autorima, počinju pomalo dolaziti i odatle – no još uvijek niti izbliza dovoljno da bi se nadoknadio pad prihoda od koncerata i nastupanja. Tračak optimizma ipak je podatak o značajnom rastu autorskih prihoda od digitalnih glazbenih servisa – za ilustraciju, ukupni „digitalni“ prihod za 2020. premašuje 5,3 milijuna kuna što predstavlja veliki rast od preko 300% u odnosu na 2019.!

Usprkos svemu, mnoge glazbene zvijezde iskoristile su lockdown za kreativu i objavu novih pjesama i albume, unatoč nemogućnosti održavanja promotivnih nastupa, koncerata i pratećih aktivnosti. „Izolacija je majka kreativnosti. Što se tiče zdravlja još bolje, nema posla i smarajućih kolega, nema stresa“, iskren je Saša Antić koji je na izmaku 2020. objavio svoj treći solo album, „Škrinja“. Kao i mnogi kolege, za prihode od glazbe do daljnjega se oslanja na sustav kolektivne zaštite: “Sigurno je da mnogi sa nestrpljenjem očekuju prihode od autorskih prava i zato možemo biti sretni i zahvalni što je to kod nas zaista pristojno uređeno. Tantijem, je t’aime!”.

Aljoša Šerić, autor Pavela, također je odlučio odigrati all in – u prosincu 2020. objavljen je album „Ennui“ koji još uvijek čeka svoju koncertnu promociju. „ “Da nema sustava kolektivne zaštite i prihoda od autorskih prava, kakvi god oni bili nakon ove krize, ne znam od čega bih živio. Odnosno znam, od ženine plaće“, ciničan je Šerić.

Damir Urban također je jedan od koncertno aktivnih domaćih glazbenika, no i on je koncertne pozornice i klubove zamijenio dnevnim boravkom i spavaćom sobom: „Vjerujem da će veliki broj umjetnika, autora, ali i građana uopće, tek sada shvatiti svu važnost sustava poput ZAMP-a ili HUZIP-a. Nekima od nas će upravo ti honorari pomoći da uopće prođemo sa svojim obiteljima kroz ovaj period“.

Unatoč najavljenom padu prihoda te brojnim izazovima u poslovanju, HDS ZAMP svakodnevno ulaže dodatne napore kako bi honorari autora i dalje ostali siguran i stabilan izvor prihoda. Djelatnici službe već su započeli s radom na obračunu tzv. „malih prava“ koji se očekuje u lipnju. Riječ je o iznosima koji se odnose na prava javnog priopćavanja glazbenih djela (radijska i tv emitiranja, javne izvedbe) u razdoblju druge polovine 2020.

Za mnoge će to biti prvi ozbiljniji prihod od glazbe u 2021. godini.