Slogaši iz Preloga plesom i pjesmom predstavljaju svoj kraj na Siciliji

Kulturna udruga Seljačka sloga iz Preloga, od 4. do 11. ožujka boravi na
Siciliji, u Agrigentu. Dio su Međunarodne smotre folklora koja okuplja
folklorne sastave iz cijeloga svijeta. Međunarodni festival “Mandorlo in Fiore” ili u slobodnom prijevodu Festival bademovog cvijeta, jedan je od najvećih svjetskih festivala folklora i narodnih običaja te jedan od
najvećih atrakcija Sicilije. Održava se od 1934. godine, a svake godine
okuplja folklorne grupe koje predstavljaju običaje zemlje iz koje dolaze.

Kulturna udruga “Seljačka sloga” na ovoj manifestaciji predstavlja Grad Prelog, Međimursku županiju te Republiku Hrvatsku. Uz njih naš kraj predstavljaju i članovi Kulturno umjetničke udruge Lafre iz Turčišća. U njihovoj je pratnji i predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki te pročelnik Upravnog odjela  za gospodarstvo i financije Grada Preloga Željko Poredoš.

Uz svakodnevne nastupe, u društvu folklornih skupina iz
cijelog svijeta, posljednji će se dan odvijati ispred kamene terase “Doline hramova” (Valle dei Templi), koja se od 1997. godine nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

O povijesti Agrigenta:
Agrigento ili Agrigent je grad u jugozapadnoj Siciliji, oko 4 km udaljen od obale; glavni grad istoimene pokrajine i biskupsko sjedište. U Contradi Kaos, nedaleko od Agrigenta, rođen je dramatičar i dobitnik Nobelove nagrade za književnost – Luigi Pirandello.
Antičku koloniju (grčki: Akragas) osnovali su Dorani u 6. st. pr. Kr.
Akragas je bio i rodno mjesto filozofa Empedokla.  God. 480. pr. Kr. Akragas je u savezu sa Sirakuzom kraj Himere pobijedio Kartažane. Kartažani razaraju grad 406. pr. Kr., a grad stradava i za punskih ratova. God. 210. pr. Kr. zauzimaju ga Rimljani i nazivaju ga Agrigentum (latinski). U srednjem vijeku osvajali su ga Bizantinci, Saraceni (koji ga prozivaju Kerkent) i Normani koji su osnovali biskupiju i podigli velebne crkve u 13. st. i katedralu u Agrigentu (14. st.). God. 1860., stanovnici Agrigenta su oduševljeno podržali Garibaldija u njegovom pothvatu za ujedinjenjem Italije (Risorgimento). U Drugom svjetskom ratu u Agrigentu se iskrcala američka vojska (srpanj 1943.). Agrigento je stradao u strašnim klizištima tla 1944. i 1966. god. u kojima su poginule tisuće ljudi.
U Agrigentu se nalaze bogati arheološki ostaci, posebno iz doba antičke Grčke, poput zidina i sedam dorskih hramova iz 6. i 5. st. pr. Kr. poredanih na kamenoj terasi poznatoj kao “Dolina hramova” (Valle dei Templi). Dolina se od 1997. god. nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine kao Arheološka zona Agrigento. Pored Tezejeva hrama u Ateni i Herina u Paestumu, Konkordijin hram u Agrigentu je najbolje sačuvan grčki hram. On je jedan od posljednjih sagrađenih u Velikoj Grčkoj (Magna Grecia), a njegovom očuvanju pomogla je činjenica da je pretvoren u kršćansku crkvu 597. god., te se u
njenoj okolici nalaze brojne katakombe. Ostali hramovi su očuvani samo fragmentarno, zbog mnogih zemljotresa i odnošenja kamena za druge potrebe.
Najveći je bio Hram Olimpijskog Zeusa koji je bio posvećen Bitci na Himeri 480. pr. Kr. Vjeruje se kako je on bio najveći dorski hram ikada izgrađen. Hramovi posvećeni Hefestu, Heraklu i Asklepiju, kao i svetišta Demetre i Perzefone (poznati kao hramovi Kastora i Poluksa) su uništeni u požaru koji su zapalili Kartažani 406. pr. Kr.

(Željko Sokač)

O autoru
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Vezane vijesti

Komentiraj

*