Međimurje Press
Kultura i obrazovanje

Profesor Jukić o promjenama na satovima tjelesnog u osnovnim školama

Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima plan prema kojemu bi učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole tjelesnu i zdravstvenu kulturu držali magistri kineziologije. Zašto je to dobro i kakve benefite možemo očekivati od ovako velike pozitivne promjene u obrazovnom sustavu u TOPCASTU TOP RADIJA objasnio je prof. dr. sc. Igor Jukić s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O projektu je rekao: „Ako se to dogodi u ovom tempu i u ovoj dinamici kakvu Ministarstvo predviđa to će doista imati epohalan karakter.“

Profesor je s kolegama javno pozdravio ovu veliku promjenu i pilot projekt koji uskoro kreće.

„Ja bih ga nazvao epohalnim jer inicijativa za određenim promjenama postoji već niz godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je ideju da se poveća broj sati tjelesne i zdravstvene kulture, prije svega da se pokrene ideja jednosmjenske nastave gdje će sve to biti moguće, zatim da kineziolozi uđu u prva četiri razreda osnovne škole kao najkompetentnije osobe i pomognu time učiteljicama koje već rade, rekao bih, najodgovorniji i najvažniji posao s našom djecom. Tim učiteljicama će se s druge strane omogućiti da rade ono u čemu su najkompetentnije (…). Kineziolozi se tu pojavljuju kao osobe koje ulaze i rade s djecom na najkompetentniji mogući način sukladno onim znanjima koja posjeduju, a potencijalni benefiti u odnosu na probleme debljine i sedentarni način života, ali i puno drugih loših konzekvenci takvog načina života su zapravo nesagledivi. Ako se to dogodi u ovom tempu i u ovoj dinamici kakvu Ministarstvo predviđa to će doista imati epohalan karakter.“

Profesor Jukić je objasnio da će za sam početak satnica tjelesnog odgoja ostati slična dosadašnjoj, a to znači tri sata u prva tri razreda, dva sata i jedan dodatni sat kako bi se izjednačila sva četiri razreda. Ukupno to su tri sata tjelesne i zdravstvene kulture.

„Međutim, postoje ideje da se uvede svakodnevna tzv. ‘obvezna aktivna pauza’. Postoji još puno drugih načina kako se može doći do svakodnevnog, obveznog tjelesnog vježbanja za đake u školi – za učenike od prvog do četvrtog razreda. (…)“, rekao je profesor.

Konačni izgled ovog projekta je predviđen za 2027./2028. školsku godinu, rekao je Jukić te optimistično nastavio:

„Sve ideje koje su došle od strane nekoliko različitih aktera, ministarstava i institucija, računajući i Kineziološke fakultete koji su prvi pokrenuli tu ideju davnih godina, Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je sada pokrenulo konkretne akcije uz podršku Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva je sačinilo jednu krasnu sinergiju. Čini mi se da imamo puno razloga za optimizam i da smo na tragu rješenja koja će donijeti puno dobrobiti– da ćemo smanjiti broj pretile djece, da ćemo povećati broj sati njihove aktivne obvezne tjelesne aktivnosti i da ćemo nakon toga imati priliku kroz sustav jednosmjenske nastave povećavati taj broj, uključivati ih u sport, natjecateljski sport i dobivati puno dobrobiti koje iz toga mogu proizaći.“

Projekt kreće na jesen s pilot projektom od pedesetak škola što je realno, objasnio je profesor, da se svi pripreme za tako nešto i da se pripremi ambijent svih aktera, zatim da djeca i roditelji prihvate tu ideju za što smatra da neće biti teško jer se s jednosmjenskom nastavom događa puno toga dobroga te je dodao: „I da se onda kroz godine stječu pretpostavke i jedna od pretpostavki je zapošljavanje kineziologa (…) i da se vrate svojoj primarnoj kompetenciji, a to su škole gdje su društvu najkorisniji. Sve to upućuje da idemo racionalnim, postupnim načinom koje će nas u konačnici 27./28. dovesti tamo gdje želimo.“

Najplastičnije razdoblje u razvoju djece za stvaranje dobrih navika, rekao je profesor, je već i prije prva četiri razreda u predškolskom razdoblju.

„(…) Tu trebamo pomoć njihovih roditelja koje također treba educirati o tome što znači kvalitetan životni stil. Tu je pomoć učitelja i učiteljica, (…). Jako je važno i ono što se događa poslije, u klubovima ako djeca idu u natjecateljski sport, kasnijim razredima osnovne i u srednjoj školi i na fakultetima. To je kontinuitet koji je potrebno ostvariti u cijelom društvu da bi društvo imalo koristi. Zdrav čovjek je najjeftiniji čovjek ili najproduktivniji čovjek koji donosi puno dobrobiti cijelom društvu.“

Vezani članci

Komentirajte

Vijesti iz Međimurja