Međimurcima male koristi od porezne reforme!!!

PRIOPĆENJE MDS-A

U četvrtak, 02. 08. 2018. godine, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili su osnove trećeg kruga porezne reforme.

Prema ovom prijedlogu dolazi do promjena u sustavu doprinosa na plaće.Ukidaju se doprinosi od 0,5 posto za ozljede na radu, koji ide Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), kao i doprinos od 1,7 posto za zapošljavanje, koje ide Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), a povećava se doprinos za zdravstveno osiguranje – s 15 na 16,5 posto. Prema tom prijedlogu, umanjio bi se trošak poslodavcima za oko 900 milijuna kuna, dok bi povećanje doprinosa za zdravstveni sustava značilo 1,35 milijardi kuna više.

Kako bi se smanjio regresivni efekt PDV-a od početka iduće godine bi se smanjila stopa PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso i ribu, voće i povrće te pelene, što bi prema procjenama smanjilo troškove prehrane obitelji za 872 kuna godišnje, odnosno 72 kune mjesečno.

Kod poreza na dohodak najavljeno je širenje razreda za oporezivanje stopom od 24 posto. Naime, stopa poreza na dohodak od 24 posto sada se primjenjuje na dohotke do 17.500 kuna, dok se dohodak iznad tog iznosa oporezuje po stopi od 36 posto. No, po novome bi se prag za oporezivanje stopom od 36 posto podigao sa 17.500 na 30.000 kuna. Ovim poreznim promjenama, prema procjenama, netto plaće do 4.000 kuna porasle bi  17 kuna, a plaće od 19.056  kuna porasle bi za 709 kuna.                                                                                                                    

Prema riječima samog predsjednika Vlade RH Plenkovića, porezna reforma će biti najkorisnija onima koji primaju najmanje, no, očito je da će oni koji primaju najmanje imati najmanje koristi od ove porezne reforme. Plaće će im porasti samo minimalno, a i pitanje je koliko će smanjenje PDV–a na hranu imati efekta na krajnjoj cijeni za potrošaća.

Na žalost, mali će broj Međimurki i Međimuraca imati koristi od porezne reforme i to zbog toga što veliki dio njih dobiva plaću do ili oko 4.000 kuna, što znači da će im plaće porasti minimalno, dok istovremeno troškovi života (režije, goriva..) rastu puno brže. . Podaci nam tako govore (iz edicije Međimurska županija u brojkama 2016.g.) da je u Međimurskoj županiji u 2016. g. bilo 31.747 zaposlenih u pravnim osobama. Najviše je bilo zaposlenih u prerađivačkoj industriji, 14.169 sa prosječnom plačom od 4.370 kn, trgovini sa 3.327 zaposlenih sa prosječnom plaćom od 4.014 kn i građevinarstvu sa 2.754 zaposlena i proječnom plaćom od 3.780 kn. Da su plaće radnika i radnica zapravo i niže, dokazuje podatak u razlici plaća između muškaraca i žena u prerađivačkoj industriji, gdje muškarci (većinski zaposleni u metalskoj) dobivaju prosjeÄ n u plaću od 5.012 kn, a žene (većinski zaposlene u tekstilu i obući) dobivaju 3.376 kn prosječne plaće.                       Međimurska prosječna plaća i dalje za 20-ak % zaostaje za prosječnom hrvatskom plaćom. Međimurska prosjećna plača raste samo minimalno, dok je ona hrvatska porasla 710 kuna, kako se ovih dana pohvalio predsjednik Vlade Rh, i to od dolaska ove Vlade na dužnost u listopadu 2016. godine.

Ovim međimurskim plaćama teško da se mogu servisirati sve potrebe međimurskih obitelji.

Ovo pitanje nema samo svoju socijalnu  već i regionalnu dimenziju. Nije isto živjeti, i imati iste troškove, u Međimurju gdje je prosječna plaća negdje oko 4.800 kuna ili u Zagrebu, gdje je prosječna plaća sada već 7.235 kuna. Uloga države mora biti i da osigura ravnomjeran razvoj i jednake uvjete života na cijelom svom području.

Vlada u Zagrebu, očito, nema osjećaj za socijalne, a po nama i regionalne probleme, pa troškove svih “reformi” prebacuje na najsiromašnije građane. Tako je bilo i u prva dva kruga poreznih reformi, gdje su najveći dobitnici bili oni koji prihoduju najviše plaće, dok su oni sa najnižim plaćama dobili samo mrvice. Ovdje se radi o očitoj socijalnoj nepravdi i diskriminaciji.

MDS stoga, ne prvi put, poziva vladu da konačno počne voditi brigu o onima sa najnižim primanjima i da što skorije, kao prvi korak u politici povećanja plaća, poveća minimalne plaće na 50 % godišnje nacionalne prosječne plaće.

Stav je MDS-a i da se sve razvojne i ekonomske  politike u RH moraju biti socijalno, ali i regionalno uravnotežene.

Predsjednik MDSa:

Željko Pavlic

O autoru
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Vezane vijesti

Komentiraj

*