Vratimo svjetla našeg djetinjstva!

Krijesnice, magične lampice koje su osvjetljavale ljetne noći našeg djetinjstva gase se u Republici Hrvatskoj

Krijesnice (Lampyridae) su kukci koji žive na svim kontinentima u područjima tropske i umjerene klime. U svijetu postoji oko 2.000 vrsta, dok u Hrvatskoj obitavaju dvije vrste: ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) (slika 1.) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). U nekim krajevima zovu se ivanjskim kukcima jer lete u noći Svetog Ivana, između 23. i 24. lipnja. Ovisno o vremenskim prilikama, mogu i ranije letjeti, a njihova se svjetla najčešće vide noću između 21 i 22 sata. Krijesnicama odgovaraju vlažna i topla staništa poput šumaraka u blizini jezera, rijeka i močvara.

Krijesnice nisu štetne niti za biljke niti za ljude, a obitavaju hraneći se drugim životinjama (puževima, ličinkama drugih kukaca i sl.).

Krijesnice su biolumiscentni kukci (slika 2.) što znači da emitiraju svjetlo. Njihov svjetlosni organ se nalazi u zatku, a svjetlost emitiraju kako bi komunicirale, privukle partnera, obranile teritorij ili upozorile predatore.

Mužjaci krijesnica obično lete, dok ženke na drveću ili u travi čekaju svoju srodnu dušu. Kod nekih vrsta čak jaja i ličinke mogu svijetliti, kao reakcija na dodir ili vibracije. Krijesnice žive obično 1-2 godine u stadiju ličinke te mjesec do dva kao odrasli kukac.

Uzrok sve manjem broju krijesnica je djelovanje čovjeka na prirodu kroz urbanizaciju i svjetlosno zagađenje. S obzirom da krijesnice koriste svjetlosne organe prilikom međusobne komunikacije, umjetni izvori svjetlosti (svjetlo automobila, ulična rasvjeta, svjetlo iz domova ili izloga), uvelike ometaju njihovu komunikaciju, koja im je ključna za pronalaženje partnera za parenje.

U cilju očuvanja krijesnica, važno je izbjegavati uporabu pesticida širokog spektra i osigurati staništa sadnjom raznolikog grmlja, trava i cvijeća kako bi imale povoljno stanište i izvor vode.

Vođeni željom da pomognu krijesnicama u Hrvarskoj, skupina zabrinutih znanstvenika i studenata Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta i Sveučilišta u Wollongong-u u Australiji, pokrenula je 2019. godine volonterski projekt „Krešo Krijesnica – vratimo svjetla našeg djetinjstva“ kojim bi pomogli očuvati ovu vrstu kukaca. Misija kampanje jest saznati zašto se ugasila čarolija krijesnica.

U projekt se mogu uključiti svi građani Republike Hrvatske, koji mogu obavještavati voditelje projekta preko službene Facebook stranice (Krešo Krijesnica), Instagram stranice (Krešo Krijesnica) te twittera (#crofirefly) ili email adresa (dlemic@agr.hr; kmikac@uow.edu.au) o područjima gdje su viđene krijesnice. Slanjem informacija o mjestu, vremenu, datumu i broju krijesnica, građani će izravno pridonijeti boljem razumijevanju ovog kukca i pomoći njegovoj zaštiti kako u Republici Hrvatskoj, tako i diljem Europe.

Slika 1. Mužjak (lijevo) i ženka (desno) ivanjske krijesnice (https://naturalizzazioneditalia.altervista.org/)

Slika 1. Mužjak (lijevo) i ženka (desno) ivanjske krijesnice

Slika 2. Krijesnica u prirodnom staništu (https://www.designswan.com)

Slika 2 Krijesnica u prirodnom staništu

„U ljetnim noćima zagledaj se u prirodu, u svjetla krijesnica koja krase naš život.“

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/

Tvoj share je nekome vrijedna informacija!
O autoru
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Vezane vijesti

Komentiraj

*