Znanstvenici koji su u sklopu Greenpeacove ekspedicije istraživali populaciju pingvina na Antarktici otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za čak 77% otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.
U Neovisni istraživači koji su se na Greenpeaceovom brodu pridružili jednogodišnoj ekspediciji “Od Pola do Pola”, otkrili su da se populacija smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istraživana na otoku Elephant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluotoka. Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za gotovo 60% od posljednjeg istraživanja 1971. godine.
Greenpeace is in the Antarctic to investigate the impacts of the climate crisis as part of the Protect the Oceans Expedition, a year long pole to pole ship tour, campaigning for the establishment of ocean sanctuaries to safeguard this frozen region and its penguins, seals and whales, and to help address the climate emergency.
(This picture was taken in 2020 during the Antarctic leg of the Pole to Pole expedition under the Dutch permit number RWS-2019/40813)
Osim u Zagrebu, aktivisti Greenpeacea u zadnjih su nekoliko dana izložili skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta, od Seula preko Londona i Buenos Airesa do Cape Towna, kako bi zahtijevali hitne mjere zaštite divljih oceanskih vrsta globalnim Sporazumom o svjetskim morima. Ledene skulpture postavljene pred važna politička sjedišta diljem svijeta, topljenjem su simbolički ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu oceana u njihovom ublažavanju.
Dr. Heather J. Lynch, profesorica ekologije i evolucije na njujorškom Sveučilištu Stony Brook, jedna od voditeljica ekspedicije, rekla je: „Ovakvi padovi u populaciji sugeriraju da se ekosustav Južnog oceana bitno promijenio u zadnjih 50 godina i da to utječe na hranidbeni lanac i vrste poput pingvina. Iako tu može biti nekoliko čimbenika, svi dokazi koje imamo govore da su za ove posljedice odgovorne klimatske promjene.”
Frida Bengtsson iz Greenpeaceove kampanje za zaštitu oceana rekla je: “Svijet s manje pingvina je manje sretno mjesto. Dok se divlji svijet bori za opstanak, hitno su nam potrebna utočišta bez štetnih ljudskih aktivnosti, ne samo na Antarktici. Znanstvenici upozoravaju da je nužno zaštititi 30% svjetskih mora do 2030., kako bi se morska bića poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utjecaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom Sporazumu o svjetskim morima.”
Tim znanstvenika sa Sveučilišta Stony Brook i Sveučilišta Northeastern, također je istraživao niz velikih, ali relativno nepoznatih kolonija koristeći bespilotne letjelice i metode ručnog brojanja. Ovo će biti prvi put da se neke kolonije detaljno istražuju s kopna, a rezultati slijede.
U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o Sporazumu o svjetskim morima[1]. Uoči četvrte i posljednje runde pregovora u UN-u (IGC4), potrebno je snažno vodstvo i pojačan diplomatski angažman na najvišoj političkoj razini. Greenpeace Hrvatska poziva ministra vanjskih poslova g. Grlića Radmana da osobno prisustvuje pregovorima o Sporazumu u New Yorku i da kao predstavnik zemlje predsjedateljice i zemlje čvrsto vezane uz more, ovoj temi da prioritet.
Marija Tomac