U jeku pandemije mnogi pokušavaju iznjedriti nešto dobro i pozitivno. Naše zlatne Pučpuljike pronašle su najbolji način kako ostati u pozitivnom i vedrom duhu. Uz pridržavanje svih propisanih mjera, cijeli vikend provele su u onome što ih čini prepoznatljivima i u čemu su u više navrata dokazale da su izvrsne, a to je pjevanje.
Zahvaljujući Međimurskoj županiji, u dvorani zgrade Scheier, u dvodnevnom stručnom usavršavanju koje je provodio Bojan Pogrmilović, poznati hrvatski dirigent, vokalni pedagog i solo pjevač, članice Ženskog vokalnog sastava Pučpuljike unaprijedile su kvalitetu zborskog i folklornog pjevanja, nastavile razvijati i učiti nove pjevačke tehnike te usavršile pjevačku kvalitetu kako bi i dalje predano mogle raditi na promicanju glazbe i pjevanja uopće te nastaviti nizati uspjehe i podizati ljestvice na državnom i međunarodnom nivou.
U tom duhu izniknuo je i novi projekt suradnje triju ženskih vokalnih sastava: Ženske vokalne skupine “Pučpuljike”, Ženskog zbora “Sklad” iz Bakra i Vokalnog ansambla “Contesse” iz Suhopolja, pod nazivom Triptih Feminea. Osnovna ideja projekta je prezentiranje ljepote ženskog višeglasnog pjevanja koje će tri ansambla predstaviti u različitim manirima: klasičnom, modernom i tradicionalnom, i to kroz tri koncertna nastupa zborova u sve tri destinacije: Čakovcu, Bakru i Suhopolju od svibnja do rujna 2022. godine.
Sva tri kulturno umjetnička amaterska društva, osim ljubavi prema glazbi gaje i ljubav prema svojoj zajednici i zavičaju kojeg kroz koncertna gostovanja prezentiraju. Tako će svaki zbor u sklopu organizacije koncerta u svojem gradu osigurati obilazak i upoznavanje lokalnih znamenitosti, te omogućiti dijalog gostujućih zborova s aktivnim sudionicima u društvenom životu: udrugama, pojedincima i lokalnom samoupravom, koji će biti temelj održivosti i širenja opsega ovog projekta u narednim godinama.
Možemo istaknuti još neke horizontalne teme koje provlačimo kroz ovaj projekt kao što je sve veća zastupljenost žena u odnosu na muškarce u kulturnom amaterizmu – u vokalnim ansamblima i folklornim skupinama, pa se sada već može reći da su žene u Hrvatskoj nositeljice kulturnog amaterizma.
Zanimljivo će biti akcentirati poveznice i različitosti tri hrvatske regije, Primorja, Međimurja i Slavonije, s posebnim akcentom na tri narječja koja čine jezični identitet i uklapa se u “Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što” koje ujedinjuje Hrvatsku (jezično, identitetski, kulturološki i politički) , a koju je Ministarstvo kulture RH stavilo na listu nematerijalne kulturne baštine..
Ono što mi možemo reći je da željno iščekujemo glazbenu rapsodiju koju će za nas pripremiti.
Lidija Posavec
