Na blagoslovu spomen crkve Našašće Svetoga Križa u Zrinu

ZRINSKA GARDA NA ZRINU

Predsjednik Đuro Bel, dopredsjednik Josip Zorčec, počasni predsjednik Alojzije Sobočanec, uz četvoricu gardista prisustvovalo je blagoslovu spomen crkve Našašće Svetoga Križa u Zrinu.

Sedamdeset i šesta obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu u Zrinu, naselju nadomak Dvora, u sjećanje na blagdan Male Gospe 9. i 10. rujna 1943. godine, kada su domaći partizani i četnici (iz okolnih srpskih sela) u zajedničkom krvavom pohodu ubili gotovo trećinu žitelja Zrina – Hrvata, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, a većinu kuća opljačkali i zapalili. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin. Prije partizanskog uništenja župe i mjesta u Zrinu je živjelo oko 800 stanovnika, ubijerno ih je 291. Žene i djeca su protjerani te im je sva imovina oduzeta, odlukom Kotarskog suda u Dvoru od 7. veljače 1946. godine, tako da se nikada nisu smjeli niti mogli više vratiti u svoj rodni kraj. Zbog toga je Zrin jedina župa Sisačke biskupije bez vjernika katolika jer oni danas ne žive na njenom području.

Jučerašnji dan bit će posebno zapisan u povijesti ovog povijesnog hrvatskog mjesta u kojem je rođen i Nikola Šubić Zrinski i u kojem od rujna 1943. ne žive Hrvati. Naime prvi put nakon 8. rujna 1943. godine ove subote u selu su se čuli zvuci crkvenog zvona s obnovljene crkve Našašća Sv. Križa. Crkva je obnovljena na mjestu porušene, a blagoslovio ju je kardinal Josip Bozanić, koji je u zajedništvu s biskupima Vladom KošićemIvicom PetanjkomVjekoslavom HuzjakomIvanom Šaškom i Josipom Mrzljakom, predvodio svetu misu za sve poginule Zrinjane. Sedamdeset i šesta obljetnica stradavanja Zrina okupila je više tisuća hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše je bilo prognanih Zrinjana i njihovih potomaka. Među okupljenima je bio i osuđeni ratni zločinac Darijo Kordić.

Kardinal Bozanić i biskup Košić u svojem su se obraćanju vjernicima založili za utvrđivanje istine o stradanjima hrvatskog naroda u vrijeme Drugoga svjetskog rata i poraću.

– Prisjećajući se žrtava Zrina danas smo i radosni jer otvaramo novu spomen-crkvu. Stradanja su uzrokovale snage koje su se iz četničkih pretvorile u partizanske postrojbe, pitanje je kome je Zrin smetao. To je bilo očito zbog katoličkog identiteta mjesta. Više nikada ne smijemo zatajiti našu istinu i nećemo zaboraviti imena žrtava, rekao je biskup Košić.

Pred ulaznim vratima nove crkve postavljene su dvije spomen ploče s imenima 291. ubijenog stanovnika Zrina. Ploče su otkrili Andrija Feketić i Stjepan Petanjak (otac krčkog biskupa Ivice Petanjka), preživjeli Zrinjani, koji su kao dječaci svjedočili zločinu u Zrinu u rujnu 1943. godine i stradavanju većine članova svojih obitelji. Obojica su istaknula da ih jako žalosti što još uvijek ne mogu do svoje zemlje, koja im je kao narodnim meprijateljima oduzeta odlukom suda u Dvoru odmah nakon rata.

Obraćajući se mnoštvu vjernika i uzvanika, kardinal Bozanić je rekao kako je ‘na ovom povijesnom hrvatskom tlu, nekoć središtu knezova Šubića, koji ovdje podigoše grad Zrin te su po njemu prozvani Zrinski, sada ponovno sagrađena crkva Našašća svetoga Križa i na njoj je uzdignut Križ’.

Napomenimo da je Antun Hoblaj, preloški župnik, doveo je u Zrin cijeli autobus svojih vjernika skupa s kapelanom Hrvojem Damišom!

(Mate Piškor)

Foto: Pavo Jazvić

Tvoj share je nekome vrijedna informacija!
O autoru
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Vezane vijesti

Komentiraj

*