Na dnu smo Europe

Koliko godina kod nas u prosjeku žive ljudi kojima je dijagnosticiran rak, a koliko u vodećim državama svijeta

Hrvatska se nalazi među pet zemalja u Europi (od njih 30) s najlošijim petogodišnjim preživljenjem za rak pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto). I za druge vrste raka smo u donjoj polovici

Rak više nije smrtonosna dijagnoza u zapadnim zemljama gdje stopa preživljenja značajno raste, a smrtnost je zaustavljena ili smanjena. Hrvatska nije među tim zemljama, pokazuju rezultati velikog istraživanja (koje je obuhvatilo 37,5 milijuna oboljelih od 18 vrsti raka iz 322 registra za rak u 71 zemlji, među njima i Hrvatska), nedavno objavljenog u medicinskom časopisu The Lancet.
Finska, Island, Norveška, Švedska, SAD, Kanada i Novi Zeland zemlje su s najvećom mogućnošću i izgledima da će oboljeli od većine raka nadživjeti pet godina. Dakle, izlječenje ovisi o tome gdje živite. Nije zato iznanađujuće da je recimo u Švedskoj stopa preživljenja kod tumora mozga u djece 80 posto, dok je u Brazilu samo 28,9 posto. Ili, primjerice, žene kojima je dijagnosticiran rak dojke u SAD-u i Australiji imaju 90 postotne izglede za petogodišnjim preživljenjem, a one u Indiji 66 posto. Poraslo je preživljenje od raka pluća i jetre, Amerika je primjerice programom probira na rak pluća smanjila smrtnost za 20 posto, a preživljenje od raka jetre poraslo je za više od deset posto u  Švedskoj, Portugalu i Norveškoj.

A gdje je Hrvatska? Nažalost, pri dnu.

Utješno je što smo u petnaest godina postigli napredak u liječenju, no smrtnost od raka ipak nismo uspjeli smanjiti. Hrvatska se nalazi među pet zemalja u Europi (od njih 30) s najlošijim petogodišnjim preživljenjem za rak pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto). I za druge vrste raka smo u donjoj polovici europskih zemalja s niskom stopom petogodišnjeg preživljavanja – rak dojke (79 posto), melanom kože (77 posto) i rak vrata maternice (63 posto). Podaci se doduše odnose na 2014., što su zadnji dostupni, a obuhvaćaju više od 220.000 oboljelih iz Registra za rak, koji su dio i velikog istraživanja objavljenog u Lancetu. Nisu najsvježiji podaci, ali svakako ne bude optimizam. Ipak, omogućuju značajan uvid u sveukupno funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava s obzirom na to da pokazuju prosječno preživljenje svih bolesnika s nekim tipom raka – onih koji se liječe u većim i manjim centrima, mlađih i starijih, bogatih i siromašnih, ranootkrivenih ili, pak, otkrivenih u poodmakloj fazi bolesti.

– Po preživljenju od raka debelog crijeva na samom smo začelju, a po preživljenju od raka dojke u donjoj trećini europskih zemalja. To su sijela za koje postoje organizirani programi ranog otkrivanja na koje, nažalost, ne postoji zadovoljavajući odaziv, naročito za debelo crijevo – upozorio je voditelj hrvatskog Registra za rak i suradnik na istraživanju Mario Šekerija.

(Suzana Ciboci)

Izvor: jutarnji.hr

Tvoj share je nekome vrijedna informacija!
O autoru
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Vezane vijesti

Komentiraj

*