Međimurje Press
Zdravlje

Igor Tomašković: „Imamo vrlo uspješne metode liječenja raka prostate, ali je izuzetno važno da se rak otkrije na vrijeme“

Brkovima u studenom, muškarci već godinama podižu svijest o jednom od najpodmuklijih karcinoma. Rak prostate najčešći je rak kod muškaraca – u razvijenim zemljama na prvom je mjestu po učestalosti, a na drugom po smrtnosti. Samo u Hrvatskoj godišnje od raka prostate oboli 2800 muškaraca, a umre ih više od 800.  “(…) Svaki susret s jednom takvom dijagnozom je ujedno i strah da se ne radi o smrtnoj presudi. Želimo poručiti našim muškarcima da i dijagnoza raka prostate ne znači tako što. Imamo vrlo uspješne metode liječenja raka prostate, ali je izuzetno važno da se rak otkrije na vrijeme, u ranoj fazi.(…)“, u TOPCASTU TOP RADIJA rekao je specijalist urologije KBC-a Sestre milosrdnice i predsjednik Hrvatskog urološkog društva Igor Tomašković.

“Movember”, odnosno moustache (brk) November (studeni) organizacija je koju su 2003. pokrenuli mladići u Australiji. Danas je to najveća svjetska organizacija za zaštitu muškog zdravlja.

„(…) Movember je zaštićeno ime svjetske zaklade koja se bavi podizanjem svijesti o muškom zdravlju, posebno o raku prostate, raku testisa i mentalnom zdravlju muškaraca i ulaže silne novce u isto. Njihova vrijednosti kapitala je oko 500 milijuna dolara. Vrijedna je to inicijativa koja je počela kroz šalu, a završila kao jedna plemenita akcija koja danas na globalnoj razini najviše doprinosi muškom zdravlju“, rekao je doktor Tomašković.

„Rak prostate je bolest koja je u mnogim razvijenim zemljama svijeta izbila na prvo mjesto po učestalosti, drugo ili treće mjesto po smrtnosti ovisno od zemlje do zemlje“, rekao je urolog te dodao: „U studenom nastojimo podići razinu svijesti o potrebi preventivnih pregleda jer se rak prostate u ranoj fazi ne manifestira nikakvim simptomima. Cilj nam je otkriti rak prostate upravo u toj ranoj fazi. Jedini način da se to dogodi je da pozovemo muškarce starije od 50 godina da se jave na preventivni pregled. Kada rak prostate postane simptomatski, kada se počne manifestirati s nekim smetnjama, smetnjama mokrenja i slično, onda se već radi o uznapredovaloj bolesti i onda je i liječenje manje uspješno.“

U razvoju bolesti, na temelju znanstvenih spoznaja, rizični faktori mogu se grupirati na dob – gotovo uvijek iza 50. godine života, drugi prepoznati rizični faktor je etnicitet, odnosno rasa – Azijati imaju manje, Afroamerikanci veće vjerojatnosti za razvoj bolesti, napominje Tomašković.

„Važna je i obiteljska crta i nasljeđe. Primjerice, ako muškarac ima muškog srodnika koji ima/je imao rak prostate, već u tom jednom srodniku, rizik muškarcu raste dvostruko. Kako se broj bolesnika u obitelji povećava, tako i rizik progresivno raste. (…)Ne postoji nijedna specifična prehrana koja bi spriječila razvoj raka prostate. Zato preporučamo generalnu uravnoteženu prehranu (…) i fizičku aktivnost koja generalno ukupno smanjuje rizik od razvoja malignih bolesti“, rekao je doktor.

Iako se kvaliteta života mijenja, s rakom prostate se može živjeti.

“(…) Svaki susret s jednom takvom dijagnozom je ujedno i strah da se ne radi o smrtnoj presudi. Želimo poručiti našim muškarcima da i dijagnoza raka prostate ne znači tako što. Imamo vrlo uspješne metode liječenja raka prostate, ali je izuzetno važno da se rak otkrije na vrijeme, u ranoj fazi.(…)”, rekao je doktor Tomašković.

Pregledi su, kaže urolog, vrlo jednostavni. Važna je obiteljska anamneza i identifikacija mogućih tegoba ako postoje. Potom slijedi pregled prostate, vađenje krvi i PSA (prostata specifični antigen) protein iz krvi koji govori o zdravlju prostate.

“(…) S tim nalazom ne identificiramo rak – nije specifičan za rak. Onaj tko ima povišen PSA ne znači da automatski ima i rak prostate, već PSA razinu u krvi može podići upala ili pak dobroćudno povećanje i rak. Urolog ima dalje zadaću da razjasni zbog čega je PSA povišen. (…) Postoji li visok stupanj sumnje na rak prostate, uslijedit će biopsija prostate (…) kojim se postavlja konačna dijagnoza“, rekao je doktor.

Pozive na preventivne preglede potrebno je ponavljati tijekom godine kako bi se održala razina pregleda i kako bi se što više muškaraca uključilo u preventivni program.

O tome kako potaknuti muškarce da odu na pregled, Tomašković je rekao:

„Mislim da je edukacija ključna u svemu. Važno je da se razumije da rak prostate u ranoj fazi nema simptoma. Nešto što mi susrećemo u našoj ambulanti je kad muškarci dođu iz raznih firmi koje ih šalju na sistematske preglede, pa se slučajno otkrije povišen PSA. Oni dolaze vrlo zabrinuti i kažu – ali ja nemam nikakve simptome. To je na nekakav način i iznenađenje za njih. (…) Tu i je zamka“, te nastavlja:  „Rak prostate je pomalo podmukla bolest. On može proći ispod radara, da muškarac ne osjeti tegobe, smatra da je zdrav, da mu ne treba zdravstveni pregled i da zbog toga ne odlazi liječniku. Edukacijom postižemo da ljudi koji su u riziku – to su praktički svi stariji od 50 godina, a naročito oni koji imaju u obitelji oboljelog od raka prostate trebaju ići i onda kada nemaju tegoba, barem na inicijalni pregled. (…)“

Kao poruku za kraj, urolog je poručio: „Nakon 50. godine, svi moderni muškarci koji brinu o svom zdravlju i žele spriječiti rak prostate, odnosno otkriti ga u ranoj fazi ako se rak i pojavi, trebali bi se barem jednom godišnje javiti urologu. Ako osoba ima pozitivnu anamnezu u obitelji, onda se muškarac treba javiti već od 45. godine. Ne znači da će se kod svih muškaraca utvrditi da trebaju svake godine dolazit (…), ali je važno krenuti od 50. godine nadalje, barem na prvi inicijalni pregled, bez obzira postoje li tegobe ili ne postoje tegobe s mokrenjem i s prostatom.“

Cijelo gostovanje pogledajte niže u videu.

Vezani članci

Komentirajte

Vijesti iz Međimurja