Prigodnim štandom na Trgu Republike u Čakovcu danas je Međimurska županija u suradnji s Domom za starije i nemoćne osobe Čakovec obilježila će Svjetski dan Alzheimerove bolesti u okviru projekta „Pruži ruku“.
Izlječenje Alzheimerove demencije nije moguće, ali je moguća kontrola i usporavanje tijeka bolesti. Pored terapije lijekovima, potrebita je i skrb oboljelih koja podrazumijeva fizikalni tretman (odlaganje nepokretnosti), adekvatna prehrana, reguliranje sna, sprječavanje lutanja, smirivanje agresivnosti, kontrola nad fiziološkim potrebama, liječenje pridruženih tjelesnih bolesti, tretman komplikacija u terminalnom stadiju bolesti.
O Alzheimerovoj demenciji, moderna medicina zna nedovoljno. Temeljni problem za prepoznavanje Alzheimerove demencije, a samim tim i za njeno liječenje i skrb o oboljelim je nedovoljna informiranost i senzibiliziranost javnosti, te nedostatna edukacija pojedinca, te uže i šire zajednice.
Posljedica ovoga je neprepoznavanje ili kasno dijagnosticiranje bolesti, shvaćanje bolesti kao normalnom posljedicom starenja, negativan stav prema oboljelom i prema mogućnosti tretmana.
Obzirom da još uvijek ne postoji mogućnost izlječenja, ono što se svakako može i treba poduzeti je rano prepoznavanje i odgađanje nagle progresije bolesti, dobra informiranost populacije, posebice starije i srednje životne dobi o početnim simptomima bolesti.
Slabo prepoznavanje bolesti, nedostatna dijagnoza i stigma bolesti uzrokuju značajne probleme oboljelim od Alzheimerove demencije i njihovim obiteljima i skrbnicima.
Tri stadija Alzheimerove demencije
Alzheimerova demencija ima progresivan tijek u tri stadija:
Rani (blagi ili početni) stadij: oštećeno je pamćenje i sjećanje za svježe događaje, oštećena je orijentacija u prostoru, oboljeli teško pronalaze adekvatne riječi u komunikaciji, teškoće sa baratanjem novcem,teškoće sa vožnjom automobila.
Umjereni (srednji) stadij: smetnje govora se pogoršavaju, otežano se skrbi o sebi (problem sa oblačenjem, održavanjem higijene, kontroliranje fizioloških potreba, gubitak naučenih vještina (npr. kuhanje) sumnjičavost,agresivnost,lutanje i nemogućnost da se vrate doma.
Kasni (teški) stadij: oboljeli ne prepoznaje niti svoje najbliže, govor je nerazumljiv, ne kontrolira stolicu niti mokrenja, nepokretan je, mogu se javiti epileptički napadaji.
Kod Alzheimerove demencije dominantne su kognitivne (spoznajne) smetnje. Osim navedenih smetnji kod oboljelih imamo i promjene u ponašanju u koje spadaju:
- promjene raspoloženja, tjeskobnost, agresivnost, uznemirenost, iritabilnost, nepredvidivo i impulzivno reagiranje
- smetnje sna
- lutanje od kuće
- sumanute ideje
- halucinacije
- socijalno neprihvatljivi (seksualni) ispadi
U dobi iznad 65 godina starosti učestalost bolesti je oko 5%, dok u dobi iznad 80 godina raste na 20-30%.
(rd)