Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. travnja, na rođendan engleskog liječnika Sir Jamesa Parkinsona koji ju je prvi opisao i po kojem je bolest dobila ime. Svrha obilježavanja toga dana je podizanje svijesti i edukacija društva o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja Parkinsonove bolesti.
Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 7 milijuna ljudi. Učestalost obolijevanja je češća nakon 60. godine života. Ovaj će se veliki javnozdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka stoga je iznimno važno raditi na podizanju svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema.
Nastanak Parkinsonove bolesti posljedica je izrazitog nedostatka neurotransmitera dopamina u dijelu mozga koji je zadužen za kontrolu voljnih pokreta i početak neke motoričke radnje. Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, odrediti opći i neurološki status te ako je potrebno, učiniti test levodopom. Za potvrdu dijagnoze potrebno je prisustvo barem 2 od 3 glavna simpotoma Parkinsonove bolesti: tremor (drhtanje), rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata) i bradikinezija (usporenje pokreta). Simptomi uključuju sporost u izvođenju pokreta, gubitak u ritmu i spontanoj motorici, povećanje tonusa mišića ili ukočenost i ritmično podrhtavanje određenih dijelova tijela. Kod bolesnika je karakterističan polupognuti stav cijelog tijela s nogama savijenim u koljenima i rukama savijenim u laktovima. Najčešći psihijatrijski simptom vezan uz Parkinsonovu bolest je depresija. Ostali simptomi uključuju poremećaje osjeta, spavanja i emocionalne problemeRano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija je izuzetno važna kako bi se usporila progresija simptoma te olakšao svakodnevni život bolesnika.
Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka “Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu”.
Moderna terapija je učinkovita u smanjenju ranih simptoma, ali lijekovi postaju neučinkoviti kad bolest uznapreduje. U tim, slučajevima, postoji mogućnost kirurške terapije.
Mnoge su poznate osobe tijekom svog života oboljele od Parkinsonove bolesti: američki predsjednik Harry Truman, kineski Mao Tse Tung, kubanski Fidel Castro, bivši ministar vanjskih poslova Austrije Alois Mock, najpoznatiji svjetski boksač Muhammad Ali, američka glumica Katherine Hepburn, country pjevač Johnny Cash, španjolski slikar Salvador Dali, američki glumac Michael J. Fox koji je obolio već u svojoj tridesetoj godini života te pokojni Papa Ivan Pavao II.
(mp)
