Međimurje Press
Zdravlje

Rješavanje nezadovoljenih potreba imunokompromitirane i imunosuprimirane zajednice!

Povodom Svjetskog dan sigurnosti pacijenata koji se obilježava s ciljem poboljšanja i unaprijeđenja sigurnosti pacijenata, 17 udruga pacijenata i jedno stručno društvo Hrvatskog liječničkog zbora uputilo je Zajedničku izjavu o utjecaju pandemije COVID-19 na imunokompromitirane i imunosuprimirane osobe, kao i preporuke o Zaštiti imunokompromitiranih osoba tijekom pandemije COVID-19. Cilje je ove inicijative skrenuti pozornost odgovornih institucija u zdravstvu na ovu ranjivu skupinu pacijenata, koje se mogu nazvati „zarobljenicima pandemije“.

„Iznimno je važno upozoriti na potrebe imunokompromitiranih odnosno imunosuprimiranih osoba,
koje za razliku od većine populacije ne mogu steći imunitet na COVID-19 cijepljenjem. S obzirom da
rješenje ovog problema postoji i prihvaćeno je od regulatora i kretora javnih politika u zdravstvu na
razini EU, smatramo da smo dužni osigurati veću sigurnost toj populaciji u našem društvu, a
istovremeno smanjiti mogućnost mutacije virusa. Iznimno sam ponosam što je ovo jedno od pitanja
oko kojeg su se složile organizacije pacijenata i stručna liječničlka društva“, izjavio je Ivica Belina,
predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Pandemija COVID-19 stavila je sigurnost pacijenata u dodatni fokus, budući da je prouzročila velike
izazove i rizike s kojima se suočavaju kako zdravstveni radnici tako i pacijenti, a posebno
najugroženije skupine, kao što su imunokomprimitirane i imunosuprimirane osobe. Ova skupina
pacijenata čini između 2% i 3% ukupnog globalnog stanovništva, a isti je udio i u Hrvatskoj.
Najčešće su to osobe koje žive s rakom krvi, osobe transplantiranih organa, osobe s autoimunim
oboljenjima, osobe s primarnim imunodeficijencijama, osobe na dijalizi i osobe s rakom solidnih
organa. Svi su ranjiviji na zarazu i imaju loše ishode s COVID-19 u usporedbi s općom populacijom.
“Ne samo da postoje lijekovi koji mogu liječiti infekciju, već i lijekovi koji je duže vrijeme mogu
spriječiti. Klinička ispitivanja pokazuju da dugodjelujuća antitijela u preko 80 posto slučajeva štite od
razvoja COVID-19 infekcije te umanjuju rizik od hospitalizacije i smrti kroz šest mjeseci. To je veliki
iskorak koji omogućuje sasvim drugačiji pristup bolesnicima nego što je bilo do sada“, izjavio je prof.
dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije, pročelnik Zavoda za
hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.

Dražen Vincek, predsjednik Hrvatske udruge leukemije i limfomi rekao je: „Kroz period pandemije
COVID-19 prošli smo kroz mnoge faze, od samog informiranja o virusu, edukacije o važnosti
neodgađanja potrebnih kontrola i pregleda iz straha od virusa, edukacije o važnosti cijepljenja
dolaskom cjepiva. Danas smo u situaciji kada cijeli svijet nalazi način suživota s virusom koji
uzrokuje COVID-19 zahvaljujući cijepljenju, ali to ne znači da je bolest nestala. Ona je prisutna,
štoviše u različitim oblicima, a naši članovi i građani koje posebno zastupamo ostali su
nezaštićeni.“

Nažalost, tijekom posljednje dvije godine njihove su okolnosti u većoj ili manjoj mjeri zanemarene,
zbog čega ih neki nazivaju i „zarobljenicima pandemije”. Naime, njihovi odgovori na cjepiva protiv
COVID-19, pa čak i na booster doze, više puta su se pokazali kao neodgovarajući u usporedbi s
općom populacijom 1,2,3  . Više od 40% hospitaliziranih s probojnim infekcijama nakon cijepljenja su
ljudi koji su imunokompromitirani, zajedno s povećanim rizikom od bolničke smrtnosti u usporedbi s
općim stanovništvom 4 . Stoga je za ovu skupinu pacijenata nužno omogućiti pristup dodatnim
terapijskim mogućnostima, kao što su dugodjelujuća monoklonska antitijela za profilaksu COVID-19
infekcije, odnosno zaštita pasivnom imunizacijom.

Veća vidljivost imunokompromitiranih osoba i zdravstvenih nejednakosti s kojima se ova zajednica
suočava potrebna je u zdravstvenoj politici kako bi se podigla svijest javnosti o potrebama ove
skupine ljudi. To s jedne strane uključuje sigurnosne mjere kao što su kontinuirano nošenje maski,
brzi i jednostavan pristup testiranju na COVID-19, pristup dodatnim terapijskim mogućnostima kao
što lijek za profilaksu COVID-19 infekcije.

Naime, odlukom Europske agencije za lijekove i medicinske proizvode preekspozicijska profilaksa
COVID-19 infekcije monoklonskim antitijelima odobrena je u ožujku 2022. godine te je Uredbom EU
(2022/123) uvrštena u Listu esencijalnih lijekova u sklopu javnozdravstvenih mjera za suzbijanje
pandemije.

Ova zaštita pasivnom imunizacijom značajno smanjuje rizik od COVID-19 infekcije te posljedično
fatalan ishod infekcije (koji je u imunokompromitiranih bolesnika vrlo učestao) ili odgode terapije (što
dovodi u pitanje uspjeh liječenja). Ovakav je tip dodatne zaštite za imunokompromitirane osobe
dostupan i u velikom broju europskih zemalja, pa i u susjednoj Sloveniji.

Navedene mjere su od vitalnog značenja za omogućavanje imunokompromitiranim i
imunosuprimiranim osobama vraćanje u normalan život i nastavak s radnim obavezama na radnom
mjestu. Zaštita najranjivijih nije samo ispravna, već i pametna stvar. Zaštita imunokompromitiranih
osoba tamo gdje se pokazalo da se virus zadržava i mutira, štiti svakoga 5
Inicijativu za obilježavanje ovog dana, 2015. godine su pokrenuli Akcijska udruga Sigurnost
pacijenta iz Njemačke, Platforma Sigurnost pacijenta iz Austrije i Zaklada Sigurnost pacijenta iz
Švicarske.

HULL Zagreb

Vezani članci

Komentirajte

Vijesti iz Međimurja