medjimurjepress@gmail.com

Najjači potres Međimurje je doživjelo daleke 1738.godine

Prije 282 godine, u rano proljeće, dogodio se u Međimurju vrlo jak potres. Oskudne informacije o njegovim posljedicama mogu se naći u nekoliko izvornih spisa (dokumenata, rukopisa, članaka), ali se navode različiti datumi. Čak i suvremenici, pavlini i povjesničari Nikola Benger i Josip Bedeković, navode datume koji se razlikuju za mjesec dana!

Nikola Benger (1695-1766) koji je u vrijeme toga potresa živio i radio u samostanu Bl. Djevice Marije u Lepoglavi, piše u svojim djelima Chronotaxis Monasteriorum… i Liber memorabilium parochiae Lepoglavae Eremitaensis da se potres dogodio 30.  ožujka 1738. Josip Bedeković (1688 – 1760), pak, u svom djelu Natale solum…  (tiskanom 1752. ) piše da se potres dogodio 30. travnja 1738. godine. Postoje navodi i o drugim datumima:  npr. Hofrichter (1872) piše da se potres dogodio 20. ožujka, Noršić (1942) navodi 31. ožujka 1738. godine, a u literaturi se pojavljuje i 29. ožujka i 29. travnja.

Međutim, u zbirci dokumenata iz pavlinskih samostana pod upravom Ugarske a unutar Habsburške monarhije, Acta artis paulinorum, stoji da se potres dogodio 30. ožujka 1738. na Cvjetnicu, koja je doista bila na taj dan! Kako nam se čini da je ovaj opis najodređeniji jer se izrijekom navodi da je na dan potresa bila Cvjetnica (Dominica Palmarum) smatramo da je taj datum najvjerojatnije točan. Potres je zatresao Međimurje prije zore, a tijekom dana bilo je još nekoliko naknadnih potresa (Bedeković, 1752).

Poznato je da se potres, osim u cijelom Međimurju, osjetio i u mjestu Ruše (kod Maribora u Sloveniji) te u Páki (Mađarska). Najjači efekti potresa bili su na području od Štrigove do Preloga. Podaci u literaturi ukazuju na značajne štete na sakralnim objektima u mjestima Štrigova, Selnica, Čakovec (stradao je i dvorac), Sveta Jelena (današnji Šenkovec), Sveti Juraj u Trnju, Prelog i Zlatar. Zbog obilja šuma u Međimurju je sve do sredine XVIII. stoljeća tradicijska gradnja bila od drvene građe, osim za istaknute velikaške i crkvene zgrade, te je to vjerojatno glavni razlog što su štete nastale uglavnom na takvim objektima. Na osnovi do sada prikupljenih podataka o štetama i stanju objekata u to vrijeme procjenjujemo da je epicentar potresa bio u blizini današnjeg Šenkovca, a intenzitet potresa u epicentru iznosio je VII °MSK ljestvice, a možda i malo više zbog lokalnih uvjeta tla. To je ujedno i najjači poznati potres u Međimurju.

Nakon obnove crkve sv. Jeronima u Štrigovi, Bedeković je postavio spomen ploču iznad ulaza u  crkvu koja podsjeća na taj događaj. Godina potresa – 1738. – dobije se zbrajanjem rimskih brojeva koje predstavljaju istaknuta slova na ploči!

Izvor: https://www.pmf.unizg.hr/

Foto: M.Herak

Tvoj share je nekome vrijedna informacija!
Tweet 20
About the Author
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Related Posts

Leave a Reply

*