Svečanom akademijom obilježeno 100 godina ujedinjenja Međimurja sa Hrvatskom

Rijetko kada se dogodio ovakav interes javnosti kao za Svečanu akademiju prilikom obilježavanja 100.obljetnice ujedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. U prepunoj dvorani Centra za kulturu Čakovec te dvjestotinjak zainteresiranih koji su, nažalost, morali ostati izvan dvorane uprizorena je „Velika plebiscitarna skupština“ koja je prije točno 100 godina održana na Franjevačkom trgu u Čakovcu, 09.siječnja 1919.godine.

Više od stotinu sudionika – članova Kazališne družine Štolcer, Kazališne družine Veseli Međimurci i Kazališne družine KUU „Seljačka Sloga“ Nedelišće, zbor Dr. Vinko Žganec Vratišinec, zbor Sveti Juraj na Bregu, zbor umirovljenika Čakovec, Ženska vokalna grupa KUU „Veseli Međimurci“, muška i ženska vokalna grupa KUD-a Katruže Ivanovec, Ženska vokalna skupina KUU Gornji Kraljevec, članovi KUD-a  Žiškovec i KUD-a  Mačkovec, te Limena glazba Dekanovec i vatrogasci prikazali su događaje kada je 09.siječnja 1919.godine održana velika narodna skupština na kojoj je donešena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj matici zemlji. Velika narodna skupština u Čakovcu je bila jedna od najvažnijih događaja za hrvatsko stanovništvo u Međimurju na kojoj je sudjelovalo preko 10.000 ljudi. Događaji su prikazani prema scenariju Vinka Lisjaka, pod redateljskom palicom Dejana Buvača. Najveću zaslugu za odcjepljenje imao je dr. Ivan Novak kojeg je uprizorio Miljenko Zelenbaba, patera Kapistrana Gecija Nikola Kotur, a mađarskog i međimurskog trgovca Ljudevit Boščak i Marko Baksa. Značajnu ulogu toga dana imali su dr.Vinko Žganec, velečasni Lipnjak i predstavnik naroda Stanko Štefok koje su vjerno prikazali Tomislav Cvrtila, Milovan Horvat i Ivan Goran Herman.

Mladen Novak

U uvodu Svečane akademije nazočnima se obratio predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novaknaglasivši važnost kulture za identitet jednog naroda. „Ovo je doista dan sjećanja na čitav niz događaja i na mnoge ljude koji su cijeli svoj život i svoje napore posvetili priznanju nacionalnog identiteta. Događaj velike narodne skupštine nije bio slučajan već plod duge, naporne i ustrajne borbe za priznavanje kulture, jezika, socijalnih veza i povijesne baštine. Naša je zadaća da se i dalje borimo za afirmaciju i moralne vrijednosti koje nas određuju – za poštenje, pravednost, jednakost, socijalnu sigurnost, dostojanstvo svakog pojedinca, za pravedno društvo. Međimurje želi biti prepoznatljiva socijalna i kulturna cjelina sa svojim gospodarskim, obrazovnim i političkim specifičnostima koji su, prije svega, rezultat posebnosti i slobodnog izbora njegovih stanovnika. Međimursko nacionalno biće sačuvano je zahvaljujući živoj hrvatskoj kulturi koju je čuvao i gradio svaki stanovnik našeg kraja između Mure i Drave, kulturi koju je samouvjereno nosio i proživljavao u svim socijalnim uvjetima. Stoga, zabilježena u izvornom okruženju i na sceni, sačuvana u publikacijama, međimurska popevka zasluženo je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom čovječanstva te je na listi UNESCO-a. Umjetnički je interpolirana u hrvatske igrane i animirane filmove, u kazališne predstave i u plesne koreografije. Danas se u Međimurju čuva naša popevka, tradicija, izvorno pjevanje koje njeguje preko sedamdeset aktivnih kulturnih društava i udruga, a ponosni smo na međugeneracijsko prenošenje poruke o životu, poštovanju i uzajamnosti svijeta i čovjeka.”

Monsinjor Josip Mrzljak

Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak govorio je o utjecaju crkve u međimurskom i hrvatskom narodu te naglasio kako svaki čovjek, svaka kuća, svaka zajednica ima svoj temelj. „Ako jedno društvo ili objekt izgradimo na čvrstim temeljima tada cijeli sustav je čvršći, kvalitetniji i bolji. Kako bi se na skupštini 9. siječnja okupilo što više naroda, u gotovo svim većim međimurskim mjestima održane su javne skupštine. Tamo su govorili uglavnom svećenici koji su se godinama borili za očuvanje, ali i buđenje hrvatske nacionalne svijesti u međimurskom narodu. Na sastanku 3. siječnja Narodno vijeće za Međimurje dogovorilo je pojedinosti za veliku narodnu skupštinu i odlučilo je izdavati tjednik Medjimurske novine za čijeg je prvoga urednika izabran upravo svećenik Kapistran Geci.“

Matija Posavec

Župan Međimurske županije Matija Posavec rekao je kako obilježavamo okruglu 100.-tu obljetnicu najvećeg događaja za Međimurje. „Vrijeme od 24.11.1918. do 09.01.1919., tih 16 dana bilo je teško i izazovno, ali bilo je to 16 dana ponosa, borbe za svoje ideale, vrijednosti, svoj identitet i kruna otpora tuđeg zatiranja hrvatskoga duha u svojem kraju. Na Badnjak 1918.godine hrvatske vojne jedinice ušle su u Međimurje koje je do tada pripadalo Mađarskoj punih 58 godina. Unatoč tome Međimurje je bilo i ostalo etnički gotovo čisto hrvatsko područje. U ovakvim uvjetima, za Međimurje je presudna bila moć pojedinca, moć identiteta, moć hrabrosti, moć vjere. Ne postoje male i velike države, regije i narodi već države, regije i narodi koji poštuju svoje vrijednosti i svoj identitet. Što smo naučili iz svoje povijesti? U to vrijeme u Međimurju je živjelo 96.945 ljudi što znači da Međimurje nije izgubilo stanovništvo u međuratnom razdoblju. U mnogim međimurskim školama već su tada stvoreni osnovni uvjeti za rad. Danas, 100 godina kasnije, obrazovanje i rezultati naših učenika su primjer za cijelu HrvatskuStvaramo uvjete kroz dogradnju, adaptaciju ili izgradnju škola, usmjeravanje javnog proračuna prema učenicima kroz razne oblike financiranja i sufinanciranja, ulaganja u izvrsnost, znanstveno istraživačke centre, centre kompetencije ili centre izvrsnosti.  Prije 100 godina u Međimurju je španjolska gripa odnijela najviše žrtava što se izravno odrazilo na demografsku sliku cijeloga kraja. To je razlog osnivanju bolnice u Čakovcu 1922. godine. Danas imamo najveća ulaganja u zdravstveni sustav ikada u povijesti jer želimo našim stanovnicima osigurati najmoderniju zdravstvenu skrb. Kultura, tradicija, način života, običaji i međimurske popevke pokazali su hrvatski karakter Međimurja zbog čega je međunarodna komisija na Mirovnoj konferenciji odlučila gdje ono pripada. Danas, 100 godina kasnije, ne samo da smo očuvali hrvatski karakter Međimurja već su naši ljudi svojim radom stvorili međimurski karakter koji je potreban Hrvatskoj, primjer kako bi Hrvatska trebala izgledati u svim pogledima društvenog života i aktivizma. Javna uprava, obrazovanje, zdravstvo, gospodarstvo, iskorištavanje europskih fondova, odnos prema bližnjemu, solidarnost, skromnost, marljivost i radišnost – to su epiteti koji krase međimurski narod, i danas baš kao i prije 100 godina, te su osobine naše određenje i naša politika.“

Darko Horvat

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske bio je ministar Darko Horvat koji je istaknuo kako su nas brojni naši sugrađani svojom hrabrošću zadužili da Međimurje bude dio Lijepe naše, dio Hrvatske i jedan od njenih najsjajnijih primjeraka. „Potrebni su nam ovakvi Spomendani i obilježavanja povijesno značajnih događaja. Ne radi stvaranja podjela prema drugim narodima, nego radi nas samih, radi naših mladih generacija i boljeg razumijevanja povijesti. Ne smije se zaboraviti pritom, na sve one koji su u toj borbi dali ono najvrjednije, svoj život. I sve te žrtve, dane su kako bi u ovom prekrasnom kraju, ljudi mogli voditi dostojan i miran život. Istu stvar želimo i mi danas – da naši mladi, naša djeca, budu ovdje. Da izgrađuju svoj dom, stvaraju neke nove vrijednosti i zasnuju svoje obitelji. Zato mi je drago što danas ovdje stojim pred vama i kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, jer puno puta čujemo kako je Međimurje primjer Hrvatskoj. Međutim, taj primjer trebao bi postati obrazac ponašanja u cijeloj našoj zemlji. I sve dok budem obnašao funkciju ministra, inzistirat ću na takvom pristupu. Istina, neke navike će se teško mijenjati, ali morat će. Poduzetnički i radišni mentalitet, kakav ovdje oduvijek postoji, od sada će biti praksa u svakom segmentu našega društva. Ono što također moramo promijeniti i što se već mijenja – je pristup prema kojem poticati treba one najbolje – da budu još bolji, da otvaraju još više radnih mjesta i još više doprinose rastu našeg gospodarstva.“

Sunčana Glavak

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Sunčana Glavak osvrnuvši se na događaje nakon 9.siječnja 1919.godine istaknula je kako je u skladu sa principima demokracije, odmah organizirana uprava, u škole su dovedeni hrvatski učitelji, u Čakovcu je pokrenuti list na hrvatskom jeziku, Međimurske novine. „Osnovano je Prosvjetno društvo za Međimurje, pomaže se školovanju učenika, studenata i učitelja. Promovira se skladatelj Josip Štolcer Slavenski, slikar Ladislav Kralj Međimurec, kipar Lujo Bezeredy. Nije zaboravljena presudna uloga Žgančevih Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja. Nisu zaboravljene kulturne i obrazovne potrebe međimurskog sela, pa se osnivaju pučke čitaonice u mnogim mjestima diljem Međimurja. To probuđeno hrvatstvo pod budnim okom mađarskih vlasti nije bilo lako gajiti no gradnja međimurskog kulturnog identiteta sačuvala nas je sve do danas. Stoljeće iza nas je stoljeće slobode i prava na život, hrvatski jezik i vlastiti identitet. No, stoljetni vremenski odmak ostavio nam je golemi zalog sjećanja i ponavljanja događaja koja će Međimurje odrediti prema Matici domovini u svoj svojoj punini. Hrvati su u Međimurju branili svoj jezik, svoj identitet i podigli glas a svoje su težnje ostvarili zahvaljujući jedinstvu i slozi. Slično se ponovilo i u nedavnom Domovinskom ratu kada se jedinstvom, hrabrošću i molitvom hrvatski narod uspio oduprijeti jačem agresoru i ostvariti svoj san – imati vlastitu državu. Ta su dva događaja imala zajedničku težnju – slobodu. U današnjem vremenu opterećenim krizom vrijednosti, morala i identiteta razmislimo o načelima koja nas određuju kao moralna bića. Vodimo se razumom i odgovornošću želimo li očuvati svijet civiliziranim i sretnijim mjestom za život.“  

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović izrazila je priznanje svima koji su prije stotinu godina pridonijeli donošenju Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. „Već u prvoj rečenici te svečane odluke ističe se kako je „u hrvatskom narodu u Međimurju oduvijek živjela želja da se politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika“. Hrvati u Međimurju stoljećima su, unatoč kulturno i politički nepovoljnim okolnostima za svoju opstojnost, sačuvali svoj jezik i narodnu samobitnost. Završetkom Prvoga svjetskog rata, čiju smo obljetnicu nedavno obilježili u Parizu, stvoreni su uvjeti da i Međimurci izraze svoju autentičnu političku volju, koja je 1920. godine potvrđena Trianonskim sporazumom, nakon kojega je Međimurje postalo sastavnim dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za Hrvatsku i hrvatski narod to je velik povijesni dan i zato je 2005. godine Hrvatski sabor 9. siječnja proglasio Spomen-danom donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Zahvalni smo svim domoljubima koji su u tim odlučnim danima pridonijeli da se politički ostvari autentična volja hrvatskoga naroda u Međimurju, ali i svim domoljubima koji su se i u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu borili da Međimurje ostane sastavnim dijelom Hrvatske.“

Prije Svečane akademije, u crkvi svetog Nikole biskupa, služena je sveta misa koju je predvodio varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u koncelebraciji svećenika Franjevačkog samostana u Čakovcu.

(Morana Kiš)

Tvoj share je nekome vrijedna informacija!
O autoru
Međimurje Press – specijalizirani vremenski zapisnik koji donosi najnovije i pouzdane vijesti iz Međimurja.

Vezane vijesti

Komentiraj

*