DOM KULTURE – FILMSKI PROGRAM
-
12. I 13.9.2020., SUBOTA I NEDJELJA U 18 SATI
-
Pat i Mat na filmu (Pat a Mat ve filmu)
Animirani; Uloge/Glasovi:
Otkad su 1976. Lubomír Beneš i Vladimír Jiránek javnosti predstavili likove Pata i Mata (‘A je to’), dvojica su nespretnih majstora postali dijelom televizijske povijesti, ne samo u rodnoj Čehoslovačkoj, već i u cijelom svijetu. Na četrdesetu obljetnicu nastanka popularne animirane serije, Lubomírov sin Marek Beneš Pata i Mata preselio je na veliko platno, pružajući svim generacijama užitak u duhovitim slapstick momentima kultnih i svima poznatih likova.
-
12. I 13.9.2020., SUBOTA I NEDJELJA U 20 SATI
-
10 dana bez mame (10 jours sans maman)
Komedija; Uloge: Franck Dubosc, Aure Atika, Alice David, Alexis Michalik, Gabrielle Marie, Héléna Noguerra, Daniel Martin, Liza Paturel
Antoine, direktor jedne velike prodavnice, brzo postaje broj jedan u svome fahu. Ovo je vrijeme kada njegova supruga Isabelle odluči da uzme odmor i dođe do svježeg zraka. To znači da će Antoine morati da se brine o kući i djeci. 10 dana bez mame mogli bi donijeti svašta zanimljivo.
KNJIŽNICA I ČITAONICA GRADA PRELOGA
-
LJETNE RADIONICE DRUŠTVA NAŠA DJECA PRELOG
I ovoga ljeta Društvo Naša djeca Prelog organizira ljetne radionice za djecu, u dobi od 6 do 12 godina. Broj polaznika je strogo ograničen na 15 te se prijave odvijaju online. Radionice se održavaju na terasi Knjižnice i čitaonice Grada Preloga, na adresi Glavna 33, Prelog. Naknadni dolasci i prijave nakon popunjenja kapaciteta neće se prihvatiti. Obrazac za prijavu će biti dostupan od 10.07.2020. do popunjenja kapaciteta.
PRIJAVE NA RADIONICE:
Broj mjesta je ograničen pa požurite s prijavama tako što ćete ispuniti obrazac na poveznici: https://forms.gle/uQQoatqCHCMAGAwLA ili očitajte QR kod s priloženog plakata.
Nakon ispunjavanja nećete dobiti potvrdni mail o prijavi već samo obavijest da je obrazac poslan. Svim prijaviteljima ćemo se javiti zajedničkim mailom, nakon što popunimo radioničke kapacitete. Radionice će se održati u četiri termina i trajat će 60 minuta:
12.8. 10:00 Čarobni fabos labos
19.8. 10:00 Sombero, lepeze i pinata party
26.8. 10:00 Pjevaj i pleši s ljetom
02.9. 10:00 Kvizomansko jutro
09.9. 18:00 Bajkaonica
MUZEJ CROATA INSULANUS GRADA PRELOGA
-
VIRTUALNA IZLOŽBA FRANJE RUŽMANA, OD 14.8. DO 14.9.2020.
Muzej Croata insulanus Grada Preloga nastavlja ciklus predstavljanja preloškog likovnog kruga okupljenog oko Likovne udruge Donjeg Međimurja Prelog, putem virtualnih izložbi članova Udruge.
Likovna udruga Donjeg Međimurja Prelog, 2019. godine obilježila je 30 godina rada i djelovanja. Prva kolektivna izložba slika skupine slikara iz Preloga održala se je u “Kinu Kalnik”, sadašnjem Domu kulture. Između ostalih izlagali su Ivan Haramija Hans, Božidar Žegarac, Franjo Ružman i Dragutin Blažinčić, u suradnji s Vinkom Mlinarcom koji je tada pomagao skupini tadašnjih omladinaca. Franjo Ružman sa svojim kolegama slikarima iz donjeg Međimurja, prvenstveno Damirom Šalarijem i Franjom Mustačom, osnovao je udrugu, Likovnu udrugu Donjeg Međimurja Prelog.
Ovom izložbom predstavljamo upravo radove utemeljitelja Likovne udruge, Franje Ružmana koji se slikarstvom bavi već više od 40 godina. Franjo Ružman po zanimanju KV zidar, posvetio se organizaciji izložbi, likovnih kolonija, radionica, piknika za likovnjake i mnoge druge manifestacije, a isto tako je sudionik manifestacija po cijeloj Hrvatskoj i izvan nje. Slike mu se nalaze razasute po svijetu, u Australiji, Kanadi, Americi, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, a gotovo da kod kuće i nema svojih slika, osim dvadesetak iz prve faze. Njegove slike nalaze se kod mnogih obitelji u Prelogu i Međimurju, te diljem Hrvatske, a nekoliko i u fundusu Muzeja Croata insulanus Grada Preloga.
Iako likovnoj sceni poznat po kao „slikar ulja na staklu“, zapravo je slikarsku karijeru započeo slikajući temperom na platnu, a u poslije ratnom razdoblju se okušao u tušu i akvarelima. Njegove slike odišu hlebinskom slikarskom školom, ali nije uz nju strogo vezan već uvodi sebi svojstvene motive i gradnju slike. Oko glavnog motiva, što je najčešće figuralni akter ili grupa ljudi (baka, japa, ribič, golubovi) gradi detalje koje prepoznajemo kao njegov specifičan rukopis. Figure su predimenzionirane kako je svojstveno naivnom slikarstvu, a detalji se mijenjaju s obzirom na godišnje doba (drveće u cvatu, ogoljeni panjevi, proljetno cvijeće, tikve i sl.). Do izražaja dolazi izraziti kolorit za koji uzor možemo pronaći u slikarstvu Ivana Večenaja, poznatog hlebinskog slikara prve generacije naivnih umjetnika. No Franjo Ružman za razliku od Večenaja intenzitet kolorita ne prilagođava temi već on odiše vedrinom u svakoj svakodnevnoj situaciji. Ernest Fišer prilikom jedne od izložbi Franje Ružmana istaknuo je: „U svojim najzrelijim radovima Ružman se tako danas očituje kao slikar sugestivnih pejzažnih ugođaja i genre-scena, u kojima njegova slikarska mašta i živi kolorit nadvladavaju neposredni opis stvarnosti“. Franjo Ružman u svojoj slikarskoj karijeri ostaje vjeran naivnom slikarskom izrazu i prema mnogima zaslužuje mjesto „međimurskog Generalića“.
Kontakt: 040/645-320; 0989164016; franjo.ruzman@gmail.com; www.franjoruzman.com
DOGAĐANJA
-
11.9.2020., PETAK U 20,00, KONCERT CINEMA PARADISO U DOMU KULTURE
Glazbeni sastav Cinema paradiso – Krešimir Marmilić (violina) i Kristina Bjelopavlović Cesar (glasovir), predstavit će, u petak, 11. rujna, u Domu kulture Grada Preloga, svoj izbor najboljih tema iz glasovitih filmskih uspješnica. Koncert organizira Dom kulture Grada Preloga, a koncert je sufinanciran sredstvima Doma kulture Grada Preloga. Ulaz je besplatan.
Krešimir Marmilić, violinist, rođen je 1961. u Zagrebu. Diplomirao 1987. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Kristijana Petrovića i prof. Tamare Smirnov. Kraće vrijeme bio je na usavršavanju kod prof. Henryka Kowalskog na Indiana University, SAD. Kao solist, nastupao je u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj i Španjolskoj, te na većini pozornica hrvatskih festivala i pozornica.. Na koncertnim podijima nastupa kao solist ili kao član komornih ansambala. Koncertno nastupa i u programima elektronskih medija. Godine 1991. pronalazi i otada praizvodi djela starih hrvatskih autora. Snimao je i solistički nastupao u emisijama HTV-a o Krežmi, Jarnoviću i Spadini. Za emisiju o Spadini pisao je i scenario. Vrlo je aktivan u revitalizaciji djela hrvatske glazbene baštine. Osnivač je i voditelj ansambla, gudačkog kvarteta i tria “Cadenza” (1995). Član je Chordes tria, Klavirskog tria MAK, Komornog tria i dua Crisostomo. Uspješno surađuje s mnogim istaknutim glazbenicima. Svirao je u orkestrima u SAD, Španjolskoj, Nizozemskoj, Sloveniji te Hrvatskoj. Od 1999. godine u statusu je samostalnog umjetnika.
Kristina Bjelopavlović Cesar, pijanistica „izuzetne energije, temperamenta i iskonske glazbene nadarenosti“, diplomirala je glasovir s 20 godina u klasi Sretne Meštrović i magistrirala u klasi Marine Ambokadze na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Usavršavala se kod uglednih svjetskih pijanističkih pedagoga. Dobitnica je brojnih nagrada na domaćim i inozemnim pijanističkim natjecanjima. Ostvaruje uspješne samostalne solističke nastupe i komorne suradnje. Uz pijanisticu Mateu Leko čini glasovirski duo Twenty fingers, surađuje sa svestranom umjetnicom Zrinkom Posavec i djeluje u swing&jazz sastavu Tom and the Twisters. Glazbena je suradnica i autorica glazbe za predstave Zagrebačkog kazališta mladih. Ostvarila je brojne snimke klasičnog i jazz repertoara. Bavi se i pedagoškim radom.
-
12.9.2020., SUBOTA U 20,00, PREDAVANJE „NEČASTIVE“ NA MARINI
O povijesti vještica od antike do danas, na terasi Caffe bara Marina u Prelogu, govorit će Kristijan Petrović. Ovo zanimljivo predavanje održat će se, u subotu, 12. rujna, s početkom u 20,00 sati. Ulaz je besplatan.
Kada nam netko danas spomene vješticu, vrlo brzo u glavi će nam se stvoriti slika stare, krezube žene, kukastog nosa pokrivenog bradavicama, kako se, zamotana u crninu i sa šiljastim šeširom, suludo hihoće, miješajući u svom crnom kotlu napitak koji će nekome nanijeti zlo. Imaginarij je to kojem su svakako pripomogle bajke i pripovijesti braće Grimm, ali i Disneyjevi animirani filmovi koji su odigrali veliku ulogu u stvaranju slike ovog bića. No, kako je zapravo izgledala vještica i tko je ona bila? Još u počecima čovječanstva vještica se spominje kao ona koja je podizala mrtve, otkrivala skrivene tajne, liječila ili ubijala. Njoj su se obraćali oni koji su izgubili svaku nadu, bolesni i prognani, ali i oni koji su tražili ljubav, osvetu ili lijek za svoju bolest. Bez obzira na to što je bila cijenjena, nje su se i bojali jer se kretala između svjetova živih i mrtvih, bila je dio prirode, a mogli ste je susresti i na tržnici. O njoj su pisali Rimljani i Grci, dok su srednjovjekovni svećenici imali pune ruke posla pišući o njezinoj zloći i nedaćama koje stvara i radi iz čiste zabave. Vještice, a s njima i rituali, simbolika, obredi i ostale pojavnosti, prate ljudski rod takoreći kroz cijeli njegov tijek postojanja, i to ne samo u mitovima, legendama i bajkama, već i u jednoj od najmračnijih povijesnih epizoda kao što je bilo razdoblje inkvizicije, odnosno crkveni progoni u prošlosti. No i nakon završetka povijesne histerije i progona, vještica ne prestaje buditi pažnju, ne odustaje, prisutna je i dalje među nama budeći maštu i vraćajući nas u neka davna vremena.
Zanimanje za vještice ne prestaje ni u novije doba, čemu je dokaz neopoganska religija wicca, s rastućim brojem sljedbenika u cijelome svijetu. Hecata, Kirka, vještica iz Endora, Alice Kyteler, Catherine LaVoisin, Morgana la Fay, Darvulia, Baba Jaga, Marie Laveau, Barbara Celjska, Perchta – samo su neka od imena fiktivnih ali i povijesnih žena koje su kroz sustav vjerovanja, propagandu, urbane mitove i legende stekle taj toliko prezren epitet; epitet one koja u društvu svoga crnog mačka još uvijek u nekoj straćari usred mračne šume miješa svoj otrov u crnome kotlu, spremajući se na novo zlo… Jesu li zaslužile taj epitet, doznajte u priči Kristijana Petrovića.
Napomena:
Predavanje nije namijenjeno osobama mlađeg uzrasta…..
-
13.9.2020., NEDJELJA U 17,30, OBILJEŽAVANJE TRAGEDIJE NA DRAVI
I ove će se godine, Prelog prisjetiti jedne od najvećih europskih tragedija na rijekama, u kojo je stradalo je četrnaestero ljudi, utopivši se u rijeci Dravi prilikom havarije njihova čamca. Ta se nesreća dogodila u nedjelju 13. rujna 1953. godine, na Dravi kod Preloga. Kao i svake godine, tako će se i ove godine, misom i prigodnim spomenom kod kapelice Sv. Huberta, Prelog sjetiti ove tragedije svojih žitelja. Obilježavanje će se ove godine održati u nedjelju, 13. rujna, s početkom u 17,30 sati. Nakon mise okupljeni će se u procesiji uputiti od kapelice do spomen-obilježja nazvanog ‘Tragedija na Dravi’, te procesijom otići do korita rijeke, gdje će se uz pjesmu i molitvu položiti cvijeće i svijeće u vodu rijeke Drave.
Život su izgubili Ivan Božek (ratar, rođen 1929. godine), Štefanija Božek (domaćica, rođena 1924. godine), Magdalena Kramar (domaćica, rođena 1894. godine), Mijo Lukačić (ratar, rođen 1889. godine), Andrija Malek (ratar, rođen 1912. godine), Ana Mikec (rođena 1938. godine), Antun Možek (ratar, rođen 1908. godine), Ivan Novak (ratar, rođen 1886. godine), Stjepan Novak (ratar, rođen 1900. godine), Margareta Pavčec (domaćica, rođena 1900. godine), Ivan Sinković (ratar, rođen 1938. godine), Stjepan Šestan (ratar, rođen 1921. godine), Ivan Zvornik (učenik, rođen 1936. godine) i Đuro Zvornik (zidar, rođen 1907. godine). Prosječna dob utopljenika bila je 36 godina. Krenuli su preko rijeke rezati šibu potrebnu za vezanje kukurozovine. Teško obučeni i s alatom u rukama nisu imali šanse protiv virova u rijeci. Rijeka Drava tada je postala grobnicom za četrnaestero ljudi, od kojih tijela dvojice nikada nisu pronađena. Vijest o katastrofalnoj nesreći munjevito se proširila Prelogom i Međimurjem i dugo ostala u pamćenju stanovnika Preloga.
(žs)