Međimurje Press
Gospodarstvo Političke stranke

DARKO HORVAT: Kreditni rejting Hrvatsske najbolji u povijesti!

HRVATSKA IMA TREĆI NAJBRŽI GOSPODARSKI RAST U 2021. MEĐU ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE. FITCH KREDITNI REJTING – NAJBOLJI U POVIJESTI HRVATSKE
Hrvatskoj je povećana projekcija rasta realnog BDP-a s 5,4 na 8,1% u Jesenskim
makroekonomskim prognozama Europske komisije-rekao je na početku današnje press konferencije predsjednik ŽO HDZ Darko Horvat, rekavši da će konferenciju posvetiti nacionalnim temema.

Tako je rekao kako dodatno ohrabruje vijest je ocjena kreditne agencije Fitch da povisi investicijski rejting Hrvatske s BBB- na BBB, i to s pozitivnim izgledima za rast. To potvrđuje da smo na pravom putu punog oporavka ekonomije u 2021. te nastavka pozitivnih trendova u 2022. godini, a i da smo, unatoč zahtjevnoj ekonomskim okolnostima, zadržali povjerenje međunarodnih institucija. Ocjena Europske komisije i kreditne agencije Fitch dolazi na kraju izrazito uspješne turističke sezone (čiji ćemo ukupni učinak na gospodarstvo dobiti na kraju godine) i u razdoblju gospodarskog oporavka zemlje, čija dinamika i uspješnost ovise o dva ključna elementa – o cijepljenju stanovništva i o kvalitetnim ekonomskim politikama usmjerenim na podizanje konkurentnosti gospodarstva. Navedene, izrazito pozitivne ocjene hrvatskog gospodarstva, u ovoj fazi oporavka važne su i za ulazak Hrvatske u europodručje s 1. siječnjem 2023., a one potvrđuju da će Hrvatska unatoč suočavanju s najdubljom ekonomskom krizom, ispuniti relevantne kriterije konvergencije

Sve ove projekcije ohrabruju nas da nastavimo s našim naporima i da dosadašnji fokus na mjere kriznog menadžmenta i očuvanja radnih mjesta preusmjerimo prema promicanja konkurentnosti i stvaranja novih radnih mjesta. Uz navedene povoljne brojeve, nećemo zaboraviti da na putu gospodarskog oporavaka nikoga ne isključimo, odnosno da svi osjete pozitivne efekte ekonomskog rasta u narednim godinama.

Jesenske makroekonomske prognoze

Europska komisija očekuje se da će realni rast BDP-a za Hrvatsku u 2021. godini iznositi 8,1%, dok u 2022. i 2023. godini očekuje oporavak po stopama od 5,6% i 3,4%.

Prema makroekonomskim projekcijama Vlade koje su predstavljene prilikom donošenja prijedloga Državnog proračuna za 2022., Vlada očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 9%, ohrabrena izuzetno povoljnim rastom pokazatelja Drugima riječima, prema našim projekcijama, mi ćemo već ove godine, uz rast realnog BDP-a od 9% biti na razini pretkrizne 2019., a ukoliko se ostvare prognoze Europske komisije od 8,1%, povratak na pretkriznu razinu bit će tijekom 2022. Kako smo i predviđali, a Europska komisija je sada i potvrdila, imat ćemo u 2021. viši rast BDP-a u usporedbi s prosjekom EU (+5,0%), odnosno treći po redu najsnažniji rast u EU, nakon Irske (14,6%) i Estonije (9,0%).

Istovremeno, u 2022. će rast hrvatskog gospodarstva od očekivanih +5,6%, biti najsnažniji nakon Malte (+6,2%). Isti pokazatelji su i ako se uzme usporedba Hrvatske s ostalim državama članicama EU u kumulativnom iznosu za tri godine (2021.-2023.), odnosno prve dvije godine (2021.-2022.) – Hrvatska je među tri države EU s najbržim stopama rasta gospodarstva.

Generatori rasta bit će: domaća potražnja te ubrzanje rasta investicija u čitavom projekcijskom razdoblju, uz neto inozemnu potražnju u 2021. i 2022. Ubrzanje rasta investicija posebno se očekuje kroz implementaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te kroz realizaciju projekata iz prethodnog i aktualnog Višegodišnjeg financijskog okvira i kroz korištenje sredstava Fonda solidarnosti.
Rast izvoza povezan je s oporavkom glavnih trgovinskih partnera. Dok će rast izvoza usluga, koji je bio iznad očekivanja u 2021. godini, u narednom razdoblju ovisiti i o restrikcijama vezanim za putovanja u uvjetima pandemije. Hrvatska bi prema procjenama Europske komisije trebala biti na visokom šestom mjestu među članicama koje će najviše smanjiti udio svog proračunskog deficita u 2023. godini u odnosu na kriznu 2019. godinu (sa 7,4% na 2,1%). Istodobno bi udio javnog duga trebao pasti sa 87,3% BDP-a na 77,9%. U usporedbi s drugim članicama EU-a, po padu udjela duga od 9,4 postotnih bodova, Hrvatska bi trebala biti četvrta među članicama, nakon Grčke, Cipra i Portugala. Europska komisija za Hrvatsku predviđa i pozitivne trendove na tržištu rada; pad stope nezaposlenosti u ovoj godini na 6,7%, a u iduće dvije godine na 6,2% te 5,8%.
Pri tome, glavni negativni rizici proizlaze iz relativno niske stope procijepljenosti stanovništva koja bi mogla dovesti do strožih mjera suzbijanja epidemije COVID-19 i odgoda sanacije štete nakon potresa.

Ocjena kreditne agencije Fitch

Vezano uz ocjenu kreditne agencije Fitch, htio bih podsjetiti da je od rujna 2013. za vrijeme Vlade Zorana Milanovića, investicijski rejting Hrvatske počeo padati; prvo na BB+, a potom u kolovozu, 2014. na BB.
• Naša Vlada je preokrenula trend, te je u siječnju 2018. vratila rejting na BB+, te potom u lipnju 2019. na BBB-.
U jučerašnjoj ocjeni agencije Fitch, investicijski rejting je podignut za još jednu stepenicu više, na BBB, i to s pozitivnim izgledima za rast. Tako veliki skok, ni visoki rejting (s BBB- stable, na BBB positive) nismo imali od kada smo počeli dobivati rejting po ocjeni agencije Fitcha, što je bilo u siječnju 1997. Pri tome, htio bih vas podsjetiti da prema ocjeni agencije Standard and Poor’s, iz ožujka 2019. smo na razini BBB-, sa stabilnim izgledima. Odnosno, tada smo se vratili na investicijski rejting, nakon što smo od prosinca 2010. bili u neinvesticijskoj razini. Također, i ocjena Fitcha, kao što sam prije rekao i za makroekonomske prognoze Europske komisije, prepoznaje i ističe važnost političke stabilnosti, uz napore Vlade u vođenju odgovorne fiskalne politike i provedbi reformi. Pri tome, agencija Fitch dodatno naglašava važnost ulaska Hrvatske u europodručje, i utvrđuje da je Hrvatska na tom putu ostvarila značajan napredak u ispunjavanju konvergencijskih i strukturnih kriterija. Dodatno, Fitch smatra da će Hrvatska biti u poziciji ući u europodručje u siječnju 2023., odnosno i prije njihovih dosadašnjih očekivanja da će Hrvatska biti spremna za ulazak 2024. godine. Očekuju da će ulazak u europodručje dati dodatan doprinos rastu kreditnog rejtinga. BBB rejting kod agencije Fitch, osim Hrvatske, u EU imaju još Bugarska, Mađarska i Portugal.

Niži rejting od nas imaju Cipar, Italija i Rumunjska (na BBB-) te Grčka (rejting BB).

COVID

Vlada je reagirala u trenutku početka COVID krize na način da, ne samo nastoji zaštititi zdravlje u najvećoj mogućoj mjeri, nego i hrvatsko gospodarstvo. To je bio taj balans u kojem smo i danas i koji nas je do sada, kada gledamo sva ulaganja, koštao 40 milijardi kuna. Vlada je pokazala što je snaga države. Nema drugih aktera, nema te organizacije koja će nadomjestiti nezaobilaznu ulogu države u vrijeme ovakve situacije.

Očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, pomoglo se 120 tisuća poduzeća, isplaćeno je 12,4 milijarde kuna iz proračuna za poslodavce i za plaće radnicima. To je potez bez presedana. Da nije bilo pandemije gdje bismo danas bili? Nastavili bismo bilježiti proračunski suficit, a već 2023. smanjenje javnoga duga spustili bi na razinu od ispod 60% BDP-a. Važan element koji svi prate (pa i kreditne agencije) je i dinamika cijepljenja. Danas bi trebali proći broj od 60 posto cijepljenih odraslih građana barem prvom dozom, a 50 posto cjelokupne populacije. Moramo učiniti daljnje korake u zaštiti zdravlja svih naših građana, jer je to usko povezano s ekonomijom i financijama. Mi respektiramo sve one koji su odgovorni i koji su se cijepili. A oni koji nisu, uz poruku da ih molimo da se cijepe, pozivamo ih da se testiraju.

CIJEPLJENJE

Cijepljenje nam pomaže da budemo što zdraviji, da svi rade, idu u školu. Prije nismo imali cjepivo, samo mjere. Imamo manje hospitaliziranih i umrlih. Cjepivo štiti. Svima koji lažu da korona nije problem, pet sekundi da provedu s pacijentima na respiratoru i ne bi više nikad to radili i govorili.
Strateški projekti kao Vladina ostavšTina: Pelješki most, Schengen i europodučje, moderni borbeni avioni Narednih tri godine četiri strateška projekta, koji će biti svojevrsni legacy ove Vlade. a) Najsuverenističkiji potez ove generacije: spojiti državni teritorij Pelješkim mostom zauvijek. I to će ostati.
b) Ulazaka u Schengenski prostor 2022. godine. To će nam dati na snazi i zaštiti vanjskih granica.
c) Europodručje. Očekujemo od siječnja 2023. d) Nabavka 12 Rafaela. Time Hrvatska zaokružuje
Tuđmanovu doktrinu izrečenu nakon veličanstvene pobjede u VRO – Hrvatska više nikada neće biti objekt, nego uvaženi subjekt i respektabilni čimbenik na medjunarodnoj sceni.

MILANOVIĆ – NEMA MU PREMCA U VRIJEĐANJU I LAŽIMA

Vlada Andreja Plenkovića gradi, stvara, bavi se ozbiljnim poslom NAJVAŽNIJI CILJ – izbjeći društveni raskol. Ne dopustiti socijalnu frakturu. Za razliku od Vlade imamo Predsjednika Republike koji to sve pokušava srušiti – lažima, manipuliranjem, uvredama. Ustavni siledžija koji neovlašteno oduzima legitimitet Vladi i Saboru, uz dosad neviđeno žrtvovanje admirala Hranja od strane Predsjednika Republike.
Oduzimanja zakonskih ovlasti ministru obrane koji mu je u mirnodopsko vrijeme u mnogim temama al pari, a sve s ciljem puzajućeg udara na vojsku te pokušaja političke destabilizacije vlade i preuzimanja institucija – istih institucija koje obezvređuje ignoriranjem/relativiziranjem Dana državnosti dvije godine zaredom i u drugim prigodama.

Ministar obrane Mario Banožić djeluje u okviru zakonskih ovlasti. Predsjednik države Zoran Milanović je pogriješio. Vojska ne smije biti poligon sukoba, to je pitanje nacionalne sigurnosti. Milanović je doveo u krizu nacionalnu sigurnost i vojsku te upleo nekoliko visokih časnika među kojima i načelnika Glavnog stožera. Ne možemo se s narodom i državom igrati zato što Milanović ima ego. Milanović je uveo u politiku nešto najstrašnije. Svojim prizemnim izričajem skinuo je bilo kakve granice pristojne i uljuđene komunikacije – zaključio je Horvat.

(rd)

Vezani članci

Komentirajte

Vijesti iz Međimurja