Danas je u Zagrebu održana prva “Međunarodna konferencija o digitalnim pravima u glazbenoj industriji”, na kojoj su kroz dva panela, prvi pod nazivom: “Direktiva o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu – implementacija u EU” te drugi pod nazivom “Izazovi poslovanja u glazbenoj industriji nakon stupanja na snagu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima”, istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci te osobe sa dugogodišnjim iskustvom u radu glazbene industrije, zaključili kako je Direktiva iskorištena da bi se u novi hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima uvrstila neka dodatna pravila koja su suprotna ciljevima koji su na europskoj razini postavljeni kada se govori o glazbenoj industriji odnosno odnosu izvođača i diskografa.
Direktorica ZAPRAF-a Maja Vidmar Klarić u zaključku konferencije istaknula je kako je „današnja
konferencija donijela odgovore na brojna pitanja i iznjedrila vrlo stručne analize novih pravila u
hrvatskom Zakonu koji se tiču glazbene industrije, ponajprije činjenicu da su najveći „gubitnici“ novog
Zakona upravo hrvatski izvođači koji su novim pravilima pravno, ali i faktično stavljeni u nepovoljniji
položaj negoli je to bilo ranije predviđeno Zakonom. Umjesto bolje zaštite izvođača i kreativaca u
glazbenoj industriji u digitalnom dobu koji je bio jedan od ciljeva Direktive, ali i nesmetanog razvoja
digitalnog tržišta i ulaganja diskografa, za izvođače i diskografe ostavljena su brojna otvorena
pitanja, prvenstveno zbog ograničavanja njihove slobode izbora, reguliranja međusobnih odnosa te
nametanjem i uvođenjem u taj odnos izvođačke organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja
nema ama baš nikakve veze sa ulaganjem izvođača i diskografa u snimke, distribuciju istih na
digitalne servise pa niti sklopljene ugovore sa glazbenim digitalnim servisima.“ Najveći pravni, ali i
poslovni izazov, kako je istaknuto na konferenciji, uvođenje je retroaktivne odredbe u novi Zakon
kojom se nameće obveza diskografima da naprave reviziju tisuće ugovora za preko nekoliko stotina
tisuća snimaka, što je u praksi neprovedivo te potpuno anulira pravo vlasništva i raspolaganja
odnosno iskorištavanja pojedine snimke, kao i sva ulaganja koja je diskograf imao na pojedinoj snimci
kada ju je snimio i naknadno prilikom digitalizacije, digitalne distribucije, marketinga i ostalog.
Važnost ove konferencije nije samo što je ona Hrvatsku po prvi put stavila na europsku kartu
glazbeno pravne industrije već ona jasno ukazuje na sve negativnosti donesenog Zakona koji je izvan
okvira EU direktive, koja predstavlja veliku prijetnju hrvatskim sudovima koji će se zbog nedorečenog Zakona i retroaktivne odredbe, ukoliko je Ustavni sud ne ukine, naći u rješavanju brojnih nepotrebnih
i skupih sudskih sporova.
Može se zaključiti da su hrvatski izvođači „žrtve“ novog Zakona
Govornici na konferenciji bili su istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci iz područja prava
intelektualnog vlasništva te predstavnici međunarodnih i domaćih diskografskih kuća: Kristina
Janušauskaitė (direktorica europskih pravnih poslova, IFPI – Svjetska diskografska
organizacija); Mateja Đurović (izvanredni profesor ugovornog i trgovačkog prava i sudirektor Centra
za tehnologiju, etiku, pravo i društvo na King’s College u Londonu); Valentina Šokec (odvjetnica u
odvjetničkom društvu Korper i partneri, članica Radne skupine za izradu prijedloga novog Zakona o
autorskom pravu i srodnim pravima); Enzo Mazza (izvršni direktor Federacije talijanske glazbene
industrije i koordininator Odbora za intelektualno vlasništvo Američke gospodarske komore u
Italiji); Ludvig Werner (direktor IFPI Sweden); Robbert Baruch (viši potpredsjednik odnosa s javnošću,
Universal Music Group); Želimir Babogredac (direktor Croatia Records i predsjednik Hrvatske
diskografske udruge); Branko Komljenović (direktor Menarta i dopredsjednik Hrvatske diskografske
udruge); Siniša Bizović (direktor SPONE, izdavačke kuće); Ema Duljaj (Croatia Records, digitalni
odjel), Maja Vidmar Klarić (direktorica ZAPRAF-a, članica Radne skupine za izradu prijedloga novog
Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima).
Maja Vidmar Klarić
