Dok u Hrvatskoj buja korupcija, vladajući HDZ predano radi na uništavanju nezavisnih institucija. Predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Nataša Novaković, koja je otvorila nekoliko predmeta protiv premijera Andreja Plenkovića, nije uspjela dobiti novi mandat.
Završna faza operacije HDZ-ovog obuzdavanja nezavisnog tijela odvio se u Saboru, gdje Nataša Novaković nije dobila podršku većine. Time je ovo ključno tijelo za zdravlje hrvatske demokracije dodatno oslabljeno, nakon što je spregom sudske i izvršne vlasti te parlamentarne većine uvelike marginalizirano. Povjerenstvo je samo formalno živo, ali je uvelike razvlašteno i uklonjena je osoba koja se zamjerila predsjedniku Vlade.
Gong osuđuje ovaj posljednji čin u dugotrajnoj HDZ-ovoj predstavi demokratskog nazadovanja hrvatskog političkog sustava. Kako bi se očuvala liberalna demokracija u Hrvatskoj, nužno je prekinuti s ovakvim praksama vladajućih. Rad neovisnih institucija mora biti slobodan od političkih i drugih pritisaka.
Neovisne institucije trebale bi kontrolirati one koji imaju političku moć, kako ne bi tu moć zloupotrebljavali. Zarobljavanjem ili marginaliziranjem kontrolora, tijela za prevenciju sukoba interesa, čije je osnivanje bilo uvjet za pristupanje EU, nedvojbeno je da demokracija nazaduje, a širom se otvaraju vrata korupciji.
Nasljednica Dalije Orešković, koju HDZ također nije htio reizabrati, Nataša Novaković nastavila je istraživati sukobe interesa najviših dužnosnika, što bi i trebala biti uloga neovisnog antikorupcijskog tijela. Nakon što je otvorila Plenkovićevu ulogu u aferi Borg i počela istraživati financiranje HDZ-ovog putovanja na skup EPP-a u Helsinki, predsjednik Vlade počeo je kritizirati njezin rad, te joj je odbio poslati traženu dokumentaciju. Kasnije ju prozivao za sukob interesa i tražio njezino izuzeće. Nakon što je na pres konferenciji kritizirao rad Povjerenstva, inzistirajući da je ono krivo protumačilo ovlasti i da ne smije donositi odluke po članku 5. iste je argumente preuzelo i hrvatsko pravosuđe.
Visoki upravni sud, koji je prije toga Plenkovićeva istupa godinama potvrđivao povredu načela djelovanja, iznenada je promijenio praksu, pozivajući se formalno na odluku Ustavnog suda u slučaju Karamarko. Svojevrsnu slabost članka 5., odnosno nemogućnost izricanja kazni za povredu etičkih načela, moglo se ojačati u novom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, što je zagovarao i Gong kao član radne skupine. No ministar pravosuđa Ivan Malenica, potmognut mišljenjima stručnjaka koje je izabrao u radnu skupinu, odbio je ojačati članak. 5, pa je on tako nepromijenjen i neupotrebljiv ostao u novom zakonu (današnji članak 6.).
Očito slabljenje ovlasti Povjerenstva, HDZ je pokušao prikriti formalnim povećanjem broja pozicija koje dolaze pod kontrolu Povjerenstva. No iako je krug obveznika na podnošenje imovinske kartice značajno proširen, to nije bilo popraćeno i povećanjem ljudskih kapaciteta u samom Povjerenstvu. Time je Povjerenstvo praktički svedeno na puko tijelo za administriranje imovinskih kartica, koja grca pod gomilom novopristiglih dokumenata, unutar kojih se lako zagubi poneki očigledan sukob interesa članica i članova HDZ-ove vlade. Temeljna uloga Povjerenstva, nadzor nad sukobom interesa, posve je pala u drugi plan. Podsjetimo, to je bio jedan od ključnih preduvjeta za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Kako se mogu zarobljavati, marginalizirati, iscrpljivati institucije opisano je u Gongovom radu iz 2021. “Neovisne institucije u političkom sustavu Hrvatske: pogled iznutra” autora Darija Čepe.
Svjetlana Knežević
