Nepravda i zarobljavanje institucija od strane HDZ-a ne bi se trebale rješavati udarom na politički sustav nego u skladu s demokratskim procedurama. Rijeke pravde, koje Milanović najavljuje, suprotne su traženju rupa u Ustavu. Rijeke pravde znače drugačiju vlast od HDZ-ove, a ne zaobilaženje procedura kakvo smo od njih navikli. Nedemokratski i neodgovorno prema poziciji predsjednika, koji bi trebao predstavljati sve građane i građanke, jest kandidatura Zorana Milanovića bez da je dao ostavku na aktualnu dužnost.
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Izvršnu vlast čine Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske. Predsjednik Republike po Ustavu je odgovoran za usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti. Kao nestranačka osoba ne smije obavljati niti jednu drugu javnu ni političku dužnost. Ulaskom u izbornu utakmicu kao kandidat jedne liste, nesumnjivo podupire jednu političku opciju, dok Ustav propisuje da predsjednik RH ne smije biti član stranke.
U obrani liberalne demokracije, Gong je učestalo prozivao Andreja Plenkovića zbog kršenja demokratskih procedura i narušavanja trodiobe vlasti, od nezakonitog zatvaranja Markovog trga, preko krojenja izbornih jedinica u HDZ-ovih kuhinji, do imenovanja Ivana Turudića i gušenja medijskih sloboda preko Lex AP-a. U mandatu Andreja Plenkovića, Hrvatski sabor je de facto sveden na puki instrument legalizacije njegove samovolje, kojemu je oduzeta njegova uloga predstavničkog tijela građanki i građana ove države i nametnuta ona vladajuće stranke.
U vremenima narušene vladavine prava koja je kulminirala dolaskom na čelo državnog odvjetništva Ivana Turudića, suca Visokog kaznenog suda, bliskog prijatelja uskočkih optuženika i osobe koja nikada nije krila svoju naklonost HDZ-u, doista se može razumjeti istup Zorana Milanovića da pokušava smijeniti stranku koja je zarobila državu – od nezavisnih institucija do Hrvatskog sabora. Stoga u skladu s njegovom ulogom čuvara stabilnosti državne vlasti, najava sudjelovanja u utrci za parlamentarne izbore morala bi značiti i ostavku na mjesto predsjednika države.
Svojom odlukom da istovremeno nastavi obnašati predsjedničku dužnost i bude premijerski kandidat na parlamentarnim izborima ozbiljno je povrijedio svoju glavnu dužnost – čuvara stabilnosti državne vlasti. Čak i da Ustav Republike Hrvatske ne sadrži eksplicitno niti jednu odredbu koja bi priječila predsjedniku da zadrži svoju funkciju tijekom parlamentarnih izbora, problem je u posljedicama takve odluke. Posljedice bi posebno mogle biti loše i opasne nakon održanih parlamentarnih izbora, kada se može dogoditi situacija da se Predsjednik Republike Zoran Milanović oko sastavljanja nove vlade treba konzultirati s premijerskim kandidatom SDP-a Zoranom Milanovićem.
Koliko građani mogu vjerovati da će u ovoj, zarobljenoj državi konačno dočekati vladavinu prava kada predsjednik ne želi odstupiti sa svoje dužnosti sve do pobjede na parlamentarnim izborima u koje je, vlastitim riječima, uvjeren. Ovakvom odlukom, stvoreno je stanje dosad neviđene pravne nesigurnosti te stoga pozivamo Ustavni sud da se što prije oglasi.
Svjetlana Knežević
