MATIJA LADIĆ odnedavno je načelnik Općine Pribislavec. Svoj mandat obavlja volonterski uz redovni rad u ŽB Čakovec kao koordinatora rada u Centralnom operacijskom traktu. Loše konotacije vezane uz tu općinu preuzeo je smireno, rekli bi znalački, ne obećavajući brda i doline, već ustrajnost i vraćanje digniteta Pribislavcu i njenim žiteljima, dan po dan. Rekli bi, čeka ga težak posao jer problem s Romima i nestanak velikog novca za malu općinu istinski je problem pa tako za budućnost Općine Pribislavec.
Njegov mladenački optimizam ulijeva nadu i naviješta šansu koju nova vodeća garnitura u općini ne želi propustiti. A razloga za to ima podosta, ponajprije u projektima koji okreću novu stranicu u razvoju općine.
Kako bi ukratko opisali Pribislavec?
Pribislavec je zemljopisno položen uz sam grad Čakovec i smatram kako je premalo iskorišten s obzirom na okruženje. Infrastruktura mjesta je izuzetno kvalitetna, od kanalizacije, rasvjete, javnih dobara, osim tek ponekih lokalnih prometnica koje su u nešto lošijem stanju. Mogu slobodno reći, Pribislavec u svemu zadovoljava sve aspekte za život u 21. stoljeću. .
Koji su konkretni planovi razvoja Općine Pribislavec?
Nakon iseljenja škole iz Dvorca Feštetić taj velebni objekt ostaje kao prostor za niz ideja što , kako i čime ga dovesti u određenu namjenu. U planu je izgradnja i muzeja, ali i ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta do vidikovca. Upravo smo u pripremi prikupljanja dokumentacije za europska sredstva. Tu je i aerodrom kao turistički potencijal kakvog nema ni jedna općina u našoj blizini. Urbanistički plan za taj prostor je napravljen i želim to pomaknuti s mrtve točke. Područje 1, a to je prostor crvene zone između NK Poleta i Grada Čakovca nakon prikupljanja dokumentacije očekuje infrastrukturnu, kako bi se osigurao prostor za individualnu stambenu izgradnju. Predstoji sređivanje ribnjaka , sve je to u planovima, koji su izazov ne samo za mene nego i žitelje naše općine. Upravo na nerazvrstanim cestama, a ja to zovem mini projekti, trebamo poraditi. Trenutno je tako zbog uvjeta financiranja u tijeku izgradnja pješačko –biciklističke staze ista koja je podijeljena u 4 faze. Radovi se izvode na trećoj cjelini druge faze. Jedan od najvažnijih projekta riješen je, a to je bila izgradnja moderne škole, a kako težimo nečem većem, pripremamo izgradnju sportske dvorane. Gospodarstvo u Pribislavcu postoji, imamo gospodarsku zonu no nije u rangu nekih drugih općina. Ovo je poljoprivredno područje, čije oranice najviše obrađuju naši susjedi iz Belice.
Svi ti projekti i zahvati najavljuju smjer kretanja prema turizmu?
Upravo tako, u tom turističkom smjeru trebao bi se razvijati Pribislavec. Ne koristimo dovoljno svoj položaj i blizinu Čakovca. Danas je nažalost međimurski turizam sveden na Gornje Međimurje. Veliki potencijal Pribislavca je njegov poznati dvorac i blizina grada, a želja mi je da jednoga dana i naši mještani budu iznajmljivači smještajnih kapaciteta.
Repovi prošlosti i zatečeno financijsko stanje kod preuzimanja vlasti dosta su vam odmogli da brže krenete u realizaciju proklamiranih projekata?
Zatekli smo knjigovodstveno neuređeno stanje. Reći ću našli smo na žiro-računu dobru situaciju, ali sa repovima i dugovima , od pronevjera do nestanka gotovine, korištenja službene kartice u srhe koje joj nisu namijenjene. Taj dio priče smo zaključili, predane su prijave prema Državnom odvjetništvu. I očekujemo njihovu reakciju. Nažalost, financijska šteta koja je ustanovljena gotovo je za duplo veća od objavljene u medijima i ne znam dali će to općina ikad moći vratiti.
Uz pitanje rješavanja nacionalne manjine Roma, tu je i pitanje nekontroliranog gomilanja otpada, paljevina, nelegalne gradnje, oružja. Je li posjet ministra Ćorića donio neke pomake?
Imali smo 3.200 stanovnika 2001.godine, od čega je 800 bilo iz romske nacionalne manjine, bojim se da će ta brojka nakon ovogodišnjeg popisa pasti kao i u cijeloj državi, ali vjerujem da zato romska nacionalna manjina doseže i preko tisuću stanovnika. Prilikom posjete ministra Ćorića dobili smo smjernice u rješavanje otpada jer mi to moramo sanirati. Nismo očekivali da nam donese torbu novaca već svi zajedno moramo uložiti napor da sankcioniramo nesređeno stanje.
Postoji Akcijski plan na nacionalnoj razini, je li općina ima svoj lokalni?
Naznake poboljšanja odnosa sa Romima su na dobrom putu, iako svakodnevna događanja to najbolje ne ilustriraju. Suživot je bitna stavka u mom mandatu. Živimo zajedno i moramo jedni druge kao takve prihvatiti. Jako je važno da romska zajednica prihvati određene odgovornosti i prilagodi se većinskom stanovništvu. Sami Romi ističu da se radi o šačici ljudi koji ugrožavaju i suživot i integraciju. Ima tu grešaka i jedinica lokalne samouprave, države, jer su Romi getoizirani. Često govorim da institucije bacaju lopticu jedna drugoj , a problemi se i dalje vuku. Sve to je nažalost pod ingerencijom države i pozivam je da konačno krene ka rješavanju niza problema sa manjincima. Nitko ne osporava činjenicu da Romi zavređuju nešto više, ali smjer u kojem moramo krenuti je da shvate kako postoje legalne i ilegalne stvari. Svi moramo podnositi sankcije isto. Problemi proizlaze iz samih Roma nikako iz lokalne zajednice. Primjer je Ilegalna gradnja na parcelama općine Pribislavec A nažalost ta je gradnja vjerujte uzela maha.
Pribislavec ima niz udruga civilnog društva. Sudjeluju u njima i Romi?
Da, imamo dosta udruga ali moram reći da je njihova uključivost jako mala. Naime, generalizira se naselje Roma i govori da je tamo sve loše. A nije tako. Moja zamjenik je iz redova romske nacionalne manjine i s njim održavam redovite sastanke, sve u namjeri da rješavamo postupno nagomilane probleme. Često ulazim u romsko naselje i na taj način pokazujem dobru volju kako bi i oni shvatili da mi je stalo za suživotom, ali i cijelom Pribislavcu. Nudim suradnju i dio je to mojeg predizbornog programa.
Iz proračuna Općine odvajate sredstva za stipendiranje učenike ulaže li se u odgoj i obrazovanje dovoljno?
Svi učenici koji zatraže stipendiju, osiguravamo je. Nama je prioritet da pomognemo svima koji nastoje oplemeniti i nastaviti svoje obrazovanje. Pomoć je to i roditeljima. Tu su i naši najmlađi, vrtić, a budućnosti ima jer je ove godine u prve razrede osnovne škole upisano je 52 učenika.
Mlad ste čovjek, rekli bi nova snaga na političkoj sceni. Koliko kao volonter – načelnik možete izdržati tempo koji uz svoj posao traži politička angažiranost?
Nisam se prihvatio načelničke uloge da postanem veliki političar i vođa nego čovjek koji će svim mještanima Pribislavca pružiti ono što zaslužuju i što im treba. Zaposlen sam u ŽB Čakovec i načelničku funkciju vršim volonterski. Oženjen sa imam dvoje djece 3 i 5 godina. Rođen sedam 1987.godine. Moram reći da se konačno nakon određenih godina na općini oformila kvalitetna ekipa u Općinskom vijeću. Imamo 8 vijećnika. Ne želim apostrofirati da imamo apsolutnu vlast, već prvi mjeseci pokazuju da Pribislavec kreće u dobrom smjeru i da nisu samo formalni vijećnici, već ljudi koji izražavaju svoje mišljenje i daju konkretne ideje.
Suradnja s županijom, državom?
Jedinice lokalne samouprave kao same bez pomoći županije i države može napraviti jako malo. Možda mini projekte , ali za one veće neophodna je suradnja. Naš izvorni proračun je 5,5 milijuna kuna čime možemo napraviti jedva dvije ulice godišnje.
Pribislavec se bez obzira na romsko naselje doživljava kao uredna sredina?
Uz novog komunalnog radara i djelatnike preko javnih radova koji je zadužen za održavanje Pribislavca , uzeli smo i 5 radnika za održavanje romskog naselja. Maksimalno smo uložili napore za komunalno uređenje Pribislavca i pomaci su itekako vidljivi. To je ono najmanje što mi možemo našim sumještanima dati. Ima lokacija koje su zanemarene, privatnih parcela koje su zapuštene, ali apeliramo stalno da se dovedu u red.
Općinska uprava danas ima 5 zaposlenih djelatnika i nakon preuzimanja vlasti treba im jedan određeni vremenski period da pohvataju sve konce i dokumentaciju pa i za one projekte koji su već izglasani na Općinskom vijeću. Kako kaže naš sugovornik, planovi su veliki i nastoje ne govoriti poznate sintagme “mi ćemo”, “mi moramo”, već u razdoblju od 4 godine učiniti što je više moguće.
Razgovarao:
R.Dobošić