Doktorica o srčanom zastoju: „U Hrvatskoj manje od deset posto građana zna pružiti pravu prvu pomoć kod srčanog zastoja“

„9.000 osoba svake godine umre od posljedica iznenadne srčane smrti, srčanog zastoja ili aresta što znači 24 osobe svakog dana, svakog sata jedna osoba. Razlika između srčanog udara, infarkta miokarda i srčanog zastoja je sljedeća – infarkt miokarda se događa kada se zbog suženja krvne žile dogodi začepljenje i dio srčanog mišića više nema opskrbe krvlju, nema dotoka hranjivih tvari, kisika i nastaje infarkt. Ovisno o tome koliko je zahvaćen srčani mišić o tome ovisi i život osobe. Infarkt miokarda može biti u podlozi srčanog zastoja, ali i neke druge bolesti – srčanog mišića, provodnog sustava. Srčani zastoj može se dogoditi prividno zdravim osobama ili bolesnim osobama – najčešće zbog naglo nastale maligne aritmije srca. U tom trenutku srce više ne kuca onim svojim standardnim ritmom. Ritam srca je tada i preko 400, srce više nema svoju osnovnu funkciju, a to je istiskivanje krvi u krvne žile i ciljni organi ostaju bez kisika, a najosjetljiviji na nedostatak kisika je naš mozak. Upravo zbog toga prvu pomoć treba pružiti što ranije, prepoznati srčani zastoj i započeti s postupkom reanimacije.“

Kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. Portolan Pajić rekla je nešto više o radu ‘Hrvatske kuće srca’.

„ ‘Hrvatska kuća srca’ osnovana je s ciljem prevencije kardiovaskularnih bolesti, podizanja svijesti o tome koliko je to javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. Hrvatska je zemlja visokog kardiovaskularnog rizika, a kardiovaskularne i druge cirkulacijske bolesti prvi su vodeći uzrok pobola i smrtnosti u Hrvatskoj. (…)“

„Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kada, bilo gdje, ali najčešće i to čak u 80 posto slučajeva događa se izvan zdravstvene ustanove – kod kuće, na poslu, na ulici. Tada je život osobe u srčanom zastoju zaista u rukama slučajnog svjedoka, laika.“, rekla je doktorica te nastavila:

„U Hrvatskoj, na žalost, manje od deset posto građana zna pružiti pravu prvu pomoć kod srčanog zastoja, za razliku od nekih drugih zemalja, primjerice, skandinavskih zemalja gdje ju zna pružiti 60 posto slučajnih svjedoka. (…) Preživljenje kod srčanog zastoja u Hrvatskoj zbog toga jedva je oko pet do osam posto, a u skandinavskim zemljama čak 40 posto. Cilj cijele naše kampanje, našeg projekta je bio približiti se tim brojkama, ali osvijestiti što veći broj građana i potaknuti da se edukacija o oživljavanju provodi još u školama. (…)“

Portolan Pajić dala je upute kako se ponašati kada osoba doživi srčani zastoj.

„Prije svega treba utvrditi da se radi o srčanom zastoju. Osoba je u nesvijesti i osoba ne diše. Kada utvrdimo da se osoba ne odaziva i da ne diše, to ćemo otkriti tako što je promatramo deset sekundi – osjećamo i slušamo. Osjećamo ima li dah na našem obrazu jer se približimo glavom toj osobi, gledamo postoje li pomaci prsnog koša i slušamo postoji li šum disanja. Ako to ne postoji, radi se o srčanoj smrti. Tada se odmah zove hitna medicinska pomoć na 194, daju se osnovni podaci i započinje se s oživljavanjem. Preporučamo oživljavanje samo rukama, dakle bez uporabe automatskog vanjskog defibrilatora – još uvijek ih nema dovoljno u Hrvatskoj i bez umjetnog disanja, samo oni koji su uvježbani, utrenirani – njima preporučamo da se provodi umjetno disanje. Sve se to može naučiti na radionicama koje organiziramo. Već u veljači će biti prva sljedeća radionica.“, rekla je doktorica.

„(…) Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čak milijun i pol Hrvata ima povišen arterijski tlak, odnosno boluje od arterijske hipertenzije, a sigurno pola od toga nije svjesno da ima visoki arterijski tlak i zato ga i nazivamo ‘tihim ubojicom’. (…)“, otkrila je Portolan Pajić, a dotaknula se i statistika rizika od srčanog zastoja kada su u pitanju muškarci i žene:

„Žene i muškarci imaju podjednak rizik, podjednake izglede razviti kardiovaskularnu bolest pa tako i srčani zastoj. Žene su nešto zaštićenije u fertilnoj dobi pod utjecajem ženskih spolnih hormona. Muškarci ranije razvijaju simptome i ranije razvijaju kardiovaskularnu bolest, a žene kasnije kad uđu u menopauzu. Tada se njihov rizik izjednačava i imamo podjednake izglede i kod muškaraca i kod žena, međutim, kada govorimo o statistici onda je ona porazna kada su u pitanju žene. Više žena umire od kardiovaskularnih bolesti negoli muškarci.“

Cijelo gostovanje pogledajte niže u videu.