I dok se zbrajaju i oduzimaju učinci zabrane rada nedjeljom – gdje mnogi vide prednosti kao što je poboljšana ravnoteže između posla i privatnog života te vrijeme provedeno s obitelji, a drugi pad gospodarskih aktivnosti posebice u visoko turizmu orijentiranoj Hrvatskoj – mnogi poduzetnici našli su takozvani treći put. Naime, iako je svega nekoliko nedjelja bez rada na snazi, rastući je trend poduzetnika koji istražuju i primjenjuju alternativne poslovne modele zbog ove zabrane. Među njima trenutačno je izrazito popularan takozvani „lateralni“ biznis.
Poduzetnički način razmišljanja, ali i djelovanja izrazito je sposoban prilagodbi uvjetima na tržištu, te daje vrlo često učinkovite odgovore kroz prilagođavanje promjenjivim okolnostima poput zabrane rada nedjeljom. “Lateralni” poslovi, samo su jedan od tih odgovora, a odnose se na inovativne i prilagodljive strategije koje poduzetnici koriste kako bi se snašli oko određenih restrikcija ili ograničenja, poput zabrane rada nedjeljom u Hrvatskoj. Lateralnim poslovnima poduzetnici pronalaze alternativne načine ostvarivanja prihoda nudeći proizvode ili usluge na koje zabrana izravno ne utječe, što im omogućuje legalno poslovanje, a da pritom zadovoljavaju potrebe potrošača – pojašnjava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr
U slučaju hrvatske zabrane rada nedjeljom, poduzetnici su morali razmišljati izvan okvira kako bi nastavili s poslovanjem. Oni identificiraju tržišne nedostatke i područja mogućnosti koja su u skladu sa zabranom te grade svoje poslovne modele oko tih prilika.
Poduzetnici su se prvo „bacili“ na identificiranje dopuštenih aktivnosti koje su izuzete od zabrane, poput poslovanja u sektoru ugostiteljstva, turizma, kulture ili zabave. Ovi su sektori često iznimke zbog svoje prirode poslovanja i činjenice da služe za slobodno vrijeme i zabavu vikendom. Zatim su išli na diverzificiranje ponude proizvoda ili usluga – u prvom redu u svoju su ponudu uključili proizvode ili usluge koje se legalno mogu pružati nedjeljom. Stoga ako se pitate hoće li se uskoro kruh prodavati na benzinskim postajama – nemojte se iznenaditi ako se i to ne dogodi u vrijeme zabrane rada nedjeljom – dijagnosticira futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr
Tu je svakako i prilagodba radnog vremena na način da poduzetnici maksimalno koriste svoje poslovanje u vrijeme kada je dopušteno raditi.
Lateralni biznis znači i otvaranje tržišnih niša – dakle da se nedjeljom radi ono što smijemo i kako smijemo dok ne smijemo raditi ono što primarno radimo. Tu je i porast svakako pružanja online usluga i poslovanja kroz e-trgovine tj. fokusiranje na prodaju proizvoda ili usluga putem digitalnih kanala nedjeljom, jer te transakcije nisu vezane fizičkim radnim vremenom. Također iako je vrijeme godišnjih odmora, dio poduzetnika se uključio aktivno u sadržaje zajednice, različite sajmove, radionice, događaje te na taj način nude svoje proizvode i usluge nedjeljom bez bilo kakvih zakonskih poteškoća – uočava direktorica poslovne zajednice „Osjeti Hrvatsku.
Zanimljivo je i da su u porastu takozvane suradnje i partnerstva gdje poduzetnici surađuju s tvrtkama u sektorima koji nisu ograničeni zabranom kako bi ponudili kombinirane usluge ili pakete koji korisnicima pružaju dodanu vrijednost.
U biti, koncept “lateralnih” poslova uključuje kreativno rješavanje problema i prilagodljivost. Ovaj prilagodljivi pristup ne samo da pomaže poduzetnicima da održe svoje poslovanje, već također pridonosi gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta unutar granica postavljenih zabranom rada nedjeljom. Još uvijek je rano govoriti o konkretnom učinku ovog „bajpasiranja“, ali je pozitivno gledati „dovijanje“ poduzetničkog način razmišljanja i prilagodljivost u uvjetima zabrana – zaključuje futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić.
Poslovna zajednica Osjeti Hrvatsku izrasla je iz gospodarskih aktivnosti koje smo gradili dulje od šest godina stvarajući kroz nevladinu udrugu Ženski poduzetnički centar – najveću i najučinkovitiju mrežu poduzetnica i svih onih koji će to tek postati (s više od 2.300 članica) kao i naših dragih kolega (128 članova) od 2015 do 2021. godine.
I dok se zbrajaju i oduzimaju učinci zabrane rada nedjeljom – gdje mnogi vide prednosti kao što je poboljšana ravnoteže između posla i privatnog života te vrijeme provedeno s obitelji, a drugi pad gospodarskih aktivnosti posebice u visoko turizmu orijentiranoj Hrvatskoj – mnogi poduzetnici našli su takozvani treći put. Naime, iako je svega nekoliko nedjelja bez rada na snazi, rastući je trend poduzetnika koji istražuju i primjenjuju alternativne poslovne modele zbog ove zabrane. Među njima trenutačno je izrazito popularan takozvani „lateralni“ biznis.
Poduzetnički način razmišljanja, ali i djelovanja izrazito je sposoban prilagodbi uvjetima na tržištu, te daje vrlo često učinkovite odgovore kroz prilagođavanje promjenjivim okolnostima poput zabrane rada nedjeljom. “Lateralni” poslovi, samo su jedan od tih odgovora, a odnose se na inovativne i prilagodljive strategije koje poduzetnici koriste kako bi se snašli oko određenih restrikcija ili ograničenja, poput zabrane rada nedjeljom u Hrvatskoj. Lateralnim poslovnima poduzetnici pronalaze alternativne načine ostvarivanja prihoda nudeći proizvode ili usluge na koje zabrana izravno ne utječe, što im omogućuje legalno poslovanje, a da pritom zadovoljavaju potrebe potrošača – pojašnjava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr
U slučaju hrvatske zabrane rada nedjeljom, poduzetnici su morali razmišljati izvan okvira kako bi nastavili s poslovanjem. Oni identificiraju tržišne nedostatke i područja mogućnosti koja su u skladu sa zabranom te grade svoje poslovne modele oko tih prilika.
Poduzetnici su se prvo „bacili“ na identificiranje dopuštenih aktivnosti koje su izuzete od zabrane, poput poslovanja u sektoru ugostiteljstva, turizma, kulture ili zabave. Ovi su sektori često iznimke zbog svoje prirode poslovanja i činjenice da služe za slobodno vrijeme i zabavu vikendom. Zatim su išli na diverzificiranje ponude proizvoda ili usluga – u prvom redu u svoju su ponudu uključili proizvode ili usluge koje se legalno mogu pružati nedjeljom. Stoga ako se pitate hoće li se uskoro kruh prodavati na benzinskim postajama – nemojte se iznenaditi ako se i to ne dogodi u vrijeme zabrane rada nedjeljom – dijagnosticira futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr
Tu je svakako i prilagodba radnog vremena na način da poduzetnici maksimalno koriste svoje poslovanje u vrijeme kada je dopušteno raditi.
Lateralni biznis znači i otvaranje tržišnih niša – dakle da se nedjeljom radi ono što smijemo i kako smijemo dok ne smijemo raditi ono što primarno radimo. Tu je i porast svakako pružanja online usluga i poslovanja kroz e-trgovine tj. fokusiranje na prodaju proizvoda ili usluga putem digitalnih kanala nedjeljom, jer te transakcije nisu vezane fizičkim radnim vremenom. Također iako je vrijeme godišnjih odmora, dio poduzetnika se uključio aktivno u sadržaje zajednice, različite sajmove, radionice, događaje te na taj način nude svoje proizvode i usluge nedjeljom bez bilo kakvih zakonskih poteškoća – uočava direktorica poslovne zajednice „Osjeti Hrvatsku.
Zanimljivo je i da su u porastu takozvane suradnje i partnerstva gdje poduzetnici surađuju s tvrtkama u sektorima koji nisu ograničeni zabranom kako bi ponudili kombinirane usluge ili pakete koji korisnicima pružaju dodanu vrijednost.
U biti, koncept “lateralnih” poslova uključuje kreativno rješavanje problema i prilagodljivost. Ovaj prilagodljivi pristup ne samo da pomaže poduzetnicima da održe svoje poslovanje, već također pridonosi gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta unutar granica postavljenih zabranom rada nedjeljom. Još uvijek je rano govoriti o konkretnom učinku ovog „bajpasiranja“, ali je pozitivno gledati „dovijanje“ poduzetničkog način razmišljanja i prilagodljivost u uvjetima zabrana – zaključuje futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić.
Katarina Vilić
