Međimurje Press
Korisni savjetiZdravlje

Jeste li znali da većina zaslađenih pića u samo 0,5 litara sadrži čak 12 do 13 kockica šećera?

Uoči obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti, a kojeg je, svjestan važnosti ove teme proglasio Hrvatski sabor 9. ožujka 2022. godine, važno je upozoriti na potrebu rane intervencije kod postojanja čimbenika rizika za predijabetes poput preuhranjenosti/pretilosti, visokog unosa visokoenergijskih namirnica i tjelesne neaktivnosti, a čime se sprječava ili odgađa razvoj šećerne bolesti tipa 2 i dugoročno utječe na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, mikrovaskularnih komplikacija i smrtnosti od svih uzroka.

Upravo zato, djetinjstvo i adolescencija važan su period života u kojem se stvara temelj za zdravo odrastanje pa je pravilna prehrana u ovim razdobljima intenzivnog fiziološkog, psihosocijalnog i kognitivnog razvoja pojedinca od presudne važnosti. Danas znamo da određene prehrambene navike, način života i ponašanja odraslih značajno utječu na djecu i adolescente, dok je pravilan razvoj zdravih prehrambenih navika u djetinjstvu temeljni korak za usvajanje zdravih prehrambenih navika kroz život. Stručnjaci upozoravaju da je iznimno važno da djeca zdravstvene navike koje su naučila od malih nogu u vrtiću i školi mogu provoditi i kod kuće te ih prenijeti na svoju okolinu, a svoje mišljenje na temu pravilne prehrane povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti iznijela je i dr. sc. Eva Pavić, univ.spec., dipl.ing., dijetetičar/nutricionist te rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb:

„Pravilna i uravnotežena prehrana prije svega podrazumijeva unos cjelovitih žitarica, mahunarki, nemasnog mesa, ribe, mliječnih proizvoda, maslinova ulja, orašastih plodova i sjemenki, sezonskog voća i povrća. Ova hrana osigurava sve potrebne vitamine i minerale koji su neophodni za rast i razvoj djece i adolescenata. Nasuprot tome prehrambene navike bazirane na brzoj hrani i visokom unosu crvenog mesa, mesnih prerađevina i industrijski procesirane hrane s visokim udjelom trans masti, zasićenih masnih kiselina, jednostavnih šećera i soli izravno su povezane s razvojem hipertenzije, šećerne bolesti, pretilosti, a samim time i kardiovaskularnih bolesti. Danas imamo čvrste dokaze da postoje snažne interakcije između unosa soli i šećera. Naime, unos industrijski procesirane hrane s visokim udjelom soli i dodanih aditiva povezan je s povećanom potrošnjom zaslađenih pića s visokim udjelom fruktozno glukoznog sirupa ili saharoze. S druge strane, smanjenje unosa navedenih nutrijenata u dječjoj dobi povezano je s manjom pojavnošću kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi“, ističe dr. sc. Eva Pavić te dodaje:

„Preporučeni dnevni energijski unos za dob od 10-13 godina je oko 2000 kcal (8500 kJ/dan), a preporuka za unos šećera  je manje od 10 % s ciljem smanjenja na < 5 % od ukupnog dnevnog unosa. Pretvoreno u grame šećera 10 % iznosi 50 g, a ako to pretvorimo u zaslađena pića, većina istih u ½ l napitka ima oko 50-60 g (12-13 kockica) dodanog šećera. Švedsko istraživanje pokazalo je da svakodnevno konzumiranje više od dva bezalkoholna zaslađena pića udvostručuje šanse za razvoj šećerne bolesti tipa 2, dok ozbiljna navika pijenja pet pića dnevno povećava vjerojatnost da se bolest razvije više od 10 puta. Općenito, bezalkoholna pića povećavaju rizik i za stanje koje se naziva latentni autoimuni dijabetes kod odraslih (LADA), koji dijeli osobine oba, tip 1 i tip 2 dijabetesa. Posebnu pažnju treba obratiti na šećere, pogotovo visokofruktozno glukozni sirup kojeg ima u hrani i piću koju najviše konzumiraju djeca i adolescenti, a manje o dobrim masnoćama koje su važne za normalno funkcioniranje i zaštitu organizma. Najčešća hrana koja ide uz ovakve napitke je brza hrana i pekarski proizvodi koje nisu preporučljive u prehrani jer osim što povećavaju tjelesnu masu, mogu i naštetiti zdravlju tako što povisuju LDL kolesterol (loš) i snizuju HDL (dobar) kolesterol u krvi. Loša vrsta masnoća koje ovi proizvodi često sadrže su i trans masne kiseline koje se stvaraju tijekom industrijske prerade i nalaze u brzoj hrani (hamburger, pomfrit i sl.), grickalicama (čips, napolitanke, keksi i sl.) i pekarskim proizvodima (krafne, industrijski kolači i sl.). Preporučljivo je hranu koja sadrži trans masne kiseline u potpunosti izbjegavati. Što je hrana više prerađena, ona sadrži i veći broj aditiva. Svježoj i neprerađenoj hrani uglavnom ne trebaju prehrambeni aditivi. Hrana koju sami pripremamo zahtjeva nešto više vremena, ali naše zdravlje i zdravlje naše obitelji imaju veću cijenu. Poznato je da glutamat kao neurotransmiter blokira receptore za sitost te nas tako potiče da više jedemo, stvarajući na neki način ovisnost. Isti efekt punoće okusa, ali bez određene ovisnosti možemo postići sinergijom djelovanja začina i mesa, gdje se hrana lakše probavlja, a hranjivi sastojci se u potpunosti iskorištavaju. Upravo začini poput kurkume, paprike, đumbira, ružmarina i sl. zamjenjuju umjetna bojila za koje se danas zna da neka negativno utječu na zdravlje izazivajući alergije, pojačavaju simptome astme ili  mogu izazvati sindrom hiperaktivnosti kod djece. Na policama dućana danas se sve više nalaze „zdravije“ varijante proizvoda kao što su proizvodi koji ne sadrže pojačivače okusa, aromu dima, bojila, gluten ili soju, pa je važno educirati se i čitati deklaracije na namirnicama. U ovo vrlo izazovno vrijeme, trebali bi birati proizvode s niskim postotkom preporučenog dnevnog unosa ukupnih i zasićenih masti, soli i jednostavnih šećera, ali zato  s visokim postotkom ukupnih proteina, biljnih vlakana, vitamina i minerala.

To ne znači da trebamo izbjegavati ugljikohidrate jer oni predstavljaju glavni izvor energije, izvor su prehrambenih vlakana, daju okus hrani te su glavna odrednica inzulinske doze i postprandijalnog odgovora na glukozu (porast šećera u krvi nakon konzumacije obroka). No, prednost treba dati kvalitetnim izvorima složenih ugljikohidrata kao što su cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće te mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi. Ugljikohidratna hrana koja u svom sastavu sadrži vlakna dulje se probavlja te doprinosi boljoj regulaciji glikemije (vlakna usporavaju ulazak glukoze u krvotok), ali i općenito boljim zdravstvenim ishodima.“

Treba naglasiti da se upravo u doba odrastanja stječu životne i prehrambene navike koje ostaju za cijeli život, a edukacija djece i njihovih roditelja o pravilnoj prehrani ima izuzetno važnu ulogu. Pravilna prehrana djece tinejdžerske dobi trebala bi se sastojati od tri obroka i dva međuobroka. U tim obrocima trebali bi biti zastupljeni proizvodi od cjelovitog zrna (kao izvor složenih ugljikohidrata), mliječni proizvodi (kao izvor proteina i kalcija), meso, riba, jaja (kao izvor visokokvalitetnih esencijalnih aminokiselina), povrće (kao izvor minerala i vlakana), voće (kao izvor vitamina i vlakana) i kvalitetne masnoće kao što su maslinovo ulje, sjemenke, orašasti plodovi i sl. (kao izvor visokokvalitetnih masnih kiselina). Da bi organizam mogao normalno funkcionirati važno je unositi i dovoljnu količinu vode jer je ona potrebna organizmu za održavanje normalnih funkcija i kemijskih procesa. Unosimo ju hranom, različitim napitcima te pitkom vodom, a preporuka za školsku djecu je 1,5 ml vode/kcal što ovisno o ukupnom dnevnom energijskom unosu iznosi oko 1,5-2,0 L, zaključuje dr.sc. Eva Pavić.

U ovoj eri pretilosti zajedničko obiteljsko druženje uz obroke iznimno je bitno. Djeca i adolescenti koji redovito jedu obroke sa svojim obiteljima imaju zdravije prehrambene navike, bolje odnose, bolje rezultate u školi i manje psihosocijalne probleme, dok je zajednički obrok prilika za jače povezivanje i bolju komunikaciju obitelji. 

Preporuke Europskog endokrinološkog društva i Europskog pedijatrijskog endokrinološkog društva:

  • Smanjiti/ograničiti unos brze hrane.
  • Smanjiti unos bezalkoholnih gaziranih pića.
  • Smanjiti unos hrane s visokim udjelom masti, soli, fruktozno-glukoznim sirupom.
  • Povećati unos svježeg voća i povrća, a smanjiti unos zaslađenih voćnih sokova.
  • Uvesti svakodnevne uravnotežene i redovite obroke.
  • Ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima.
  • Uvesti redovitu dnevnu tjelesnu aktivnost.
  • Osigurati svakodnevni unos mlijeka i/ili mliječnih proizvoda.

U današnje vrijeme kad tehnologija postaje sastani dio liječenja,  velika pomoć osobama u riziku od dijabetesa pa time i najmlađima, može biti posjet Everystepindiabetes stranici uz jednostavno rješavanje kratkog testa od samo devet pitanja  uz pomoć kojeg je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja šećerne bolesti odnosno dijabetesa tipa 2 te što je dalje potrebno poduzeti kako bi se ovo stanje zaustavilo ili odgodio nastup dijabetesa tipa 2. Test je dostupan i kroz mobilnu aplikaciju PREVENCIJAŠB2, dostupne na App storu ili Google Play storu.

Nataša Cesarec Salopek

Vezani članci

Komentirajte

Vijesti iz Međimurja