Međimurje Press
Kultura i obrazovanje

Voditeljica etnografskih zbirki Janje Kovač na najvećoj etnološkoj konferenciji u Europi

Od 3. do 6. lipnja u Aberdeenu u Škotskoj održana je bijenalna konferencija Međunarodnog udruženja etnologa i folklorista (SIEF) na temu „Unwriting“, odnosno nepisanje . Ova zanimljiva tema u fokusu je stavila odnos prema građi koja se skuplja na terenu, a koja se do sad nije skupljala i kojoj se nije pisalo. Lingvističko, diskurzivno i refleksivno pisanje već je dugo središnja aktivnost etnografa, bilo na terenu ili zaradnom stolu.

Etnologija, folkloristika i antropologija pretvarale su usmeno „drugo“ u pisani oblik, a zapisivanje je postalo mjerilom činjenica i istine u smislu „može li to biti napisano?“ Upravo to posredovanje često donosi osjećaj nadmoći pojedinca ili institucije nad subjektom i izvorom u smislu reinterpretacije sadržaja. Nepisanje stoga može poslužiti kao alat kojim se može povući, prepraviti ili ponovno osmisliti ono što je zapisano i pružiti priliku u samom tekstu, onima o kojima se samo pisalo bez njihove prisutnosti.

Najveća takva konferencija u Europi okupila je veliki broj stručnjaka, 1100 iz cijele Europe, a Muzej Međimurja Čakovec predstavila je viša kustosica, voditeljica etnografskih zbirki Janja Kovač . Tema njezina izlaganja bila je „Odnos između institucija moći i nositelja vještina na primjeru sakupljanja međimurskih narodnih pjesama“, a rad su zajedno pripremili Kovač i dr.sc. Anđelko Vlašić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Govorila sam o Vinku Žgancu, njegovoj metodi rada s nositeljima na terenu. Njega sam navela kao dobar primjer s obzirom na to da je on našao metode kako zapisati ono što je dobivao na terenu, a na način da to bude jasno ne samo u tom vremenu, nego i kasnije svima koji će tu građu koristiti. Prikupio je oko dvanaest tisuća pjesama, objavio je samo dio u svojim zbirkama i te su pjesme postale poznate, popularne. Taj odabir je u neku ruku bio njegov subjektivan dojam onoga što je prikupio kao i uvjetno rečeno institucije moći što je u ovom kontekstu bio Žganec, objasnio je Kovač.

Suradnja kustosice MMČ-a na tom događaju važna je ne samo radi novih znanja i spoznaja, već i zbog promocije Muzeja Međimurja Čakovec, nematerijalne baštine Međimurja i Hrvatske a koja je upisana na UNESCO-ve popise, ali i umrežavanja i upoznavanja s drugim stručnjacima i uspostavljanja suradnje.

Anamarija Horvat Šantl

 

Vezani članci

Komentirajte

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Najnovije vijesti iz Međimurja
Decoration sticker
Decoration sticker
Decoration sticker