Europska komisija i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta (LIBE) očitovat će se o neusklađenosti hrvatskog zakonodavstva u pitanju sukoba nadležnosti između Državnog odvjetništva i EPPO-a.
Nakon što je Odbor za peticije Europskog parlamenta prihvatio Gongov prijedlog za pokretanje peticije zbog neusklađenosti hrvatskog zakonodavstva s Uredbom o Europskom javnom tužitelju (EPPO), donesena je odluka kako Gongov zahtjev odlazi na postupanje Europskoj komisiji.
Gong je 25. ožujka zaprimio obavijest od predsjednika Odbora za Peticije, Bogdana Rzonce, kako je od Europske komisije zatražena preliminarna istraga oko Gongovog zahtjeva vezanog uz sukob nadležnosti između USKOK-a i EPPO-a, te da je predmet proslijeđen i odboru LIBE-u zbog činjenice da se radi o problemu iz domene pravosuđa. Europska komisija trebala bi se očitovati u sljedeća tri mjeseca.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić donio je odluku u studenom 2024. da je USKOK, kao tijelo DORH-a, nadležan za istragu o nabavi medicinske opreme u kojoj je osumnjičen ministar zdravstva Vili Beroš, a ne EPPO, a ta se odluka ne može ispitivati.
Prema Zakonu o provedbi Uredbe o EPPO-u, propisano je da je glavni državni odvjetnik nacionalno tijelo koje odlučuje o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a. Međutim, zakon nije predvidio mogućnost da se odluka glavnog tužitelja o sukobu nadležnosti propituje na nekom od hrvatskih sudova kao neovisnom tijelu, primjerice Vrhovnom sudu.
Gong smatra da jedino Vrhovni sud kao najviši sud Republike Hrvatske može odlučivati o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, a što bi bilo i u skladu s Uredbom o EPPO-u.
Glavna europska tužiteljica Laura Kovesi upozorila je da glavni državni odvjetnik ne bi trebao biti taj koji rješava sukob nadležnosti nego Europski sud u Luxembourgu. Što se tiče slučaja Beroš, proglasila ga je jedinstvenim i teško razumljivim jer EPPO-u nije bilo dopušteno niti su imali mogućnost izraziti mišljenje o pitanju nadležnosti.
U inicijalnom dopisu, kojeg smo uputile Odboru za peticije, upozorile smo da se Europskom sudu, prema Ugovoru o funkcioniranju EU, može obratiti samo “nacionalni sud ili tribunal”. Budući da glavni državni odvjetnik nije sudsko tijelo, Turudić se nije mogao, čak i da je htio, obratiti Europskom sudu da riješi sukob nadležnosti DORH-a i EPPO-a. Na Turudićevu odluku nitko se ne može žaliti Europskom sudu, jer pravni lijek provedbenim zakonom nije predviđen. Ovakva situacija ne bi se dogodila da je Vrhovnom sudu kao najvišem sudu Republike Hrvatske dodijeljena ovlast odlučivanja o sukobu nadležnosti.
Svjetlana Knežević
