Premijer Andrej Plenković je na TikToku postao jedan od najpopularnijih političara, premda je svoj račun otvorio samo tri tjedna prije parlamentarnih izbora. Iako Ivan Pernar i dalje ima najviše pratitelja i pregleda objava, Plenković je ga je uspio prestići po broju po broju lajkova (55.923), komentara (5.276) i dijeljenja (22.052). Pokazala je to Gongova “Analiza političkih narativa na TikToku u izbornoj kampanji 2024.”, koja je istražila političke narative i politički okoliš TikToka u razdoblju pretkampanje i kampanje za parlamentarne izbore.
Stranke koje prati najveći broj ljudi na TikToku su Možemo (12.161 pratitelja) i HDZ (10.495), dok su najmanje popularni Socijaldemokrati (133 pratitelja) i Radnička fronta (352 pratitelja).
TikTok je najbrže rastuća društvena mreža koju u svijetu preferiraju korisnici u dobi između 16 i 24 godine, a tijekom parlamentarnih izbora bila je poprište raznih političkih kampanja, sadržaja i narativa od strane političara, političkih stranaka i računa koji šire politički sadržaj iza kojeg ne stoje stranke. Cilj je analize stoga bio popisati političare i političke stranke koje koriste TikTok, utvrditi dosege objavljenog sadržaja te uočiti političke narative koji se šire na hrvatskom TikToku.*
Rezultati analize
Za period od 1. ožujka do 24. travnja prikupljeno je 2.259 objava, koje su objavili 11 računa političkih stranaka, 42 računa političara te 33 računa koji šire politički sadržaj iza kojeg ne stoje stranke.
U tim je objavama utvrđena tematska podjela između pro-demokratskih i pro-EU te anti-demokratskih, anti-EU narativa. Ova dva politička narativa širila su se putem službenih računa političara i stranaka te računa koji dijele politički sadržaj iza kojeg ne stoje stranke, dopirući do TikTok korisnika s raznim temama koje odražavaju temeljne društvene i političke probleme. Mainstream politička scena, sa strankama poput HDZ-a, SDP-a i Možemo, zagovara demokratsko sudjelovanje, socijalne javne politike i mjere protiv korupcije, usklađujući se s europskim vrijednostima i suradnjom. Nasuprot tome, Domovinski pokret, Most i političari poput Mate Lukića, Ivana Pernara, Karoline Vidović Krišto i Mislava Kolakušića promoviraju nacionalističke, anti-globalističke i zavjereničke narative, koji izazivaju temelje demokratskog upravljanja i europskih integracija.
Što se tiče njihove prisutnosti na TikToku, oba su politička narativa dominirala određenim aspektima korisničke pažnje (lajkovi i komentari za pro-demokratske, broj objava, pregledi i dijeljenja za anti-demokratske). Međutim, usporedba TikTok metrika i izbornih rezultata otkriva da se popularnost na TikToku ne prenosi nužno u izborni uspjeh. Od deset računa političara i stranaka s najvećim brojem objava, pet nije ušlo u Sabor (Radnička fronta, Katarina Peović, Mate Lukić, Ivan Pernar i Ava Karabatić). Isto se dogodilo s tri od deset računa s najvećim brojem pratitelja (Ivan Pernar, Ava Karabatić i Karolina Vidović Krišto).
Pritom je značajno da jezik i ton korišteni u HDZ-ovoj TikTok kampanji ne odgovaraju njihovom uobičajenom stilu komunikacije na društvenim mrežama. On nije bio u skladu s pogrdnim, uvredljivim diskursom protiv svih oporbenih stranaka, kojeg je Gong uočio i istražio u analizi HDZ-ove službene Facebook političke komunikacije.
Također, uočeno je da desno orijentirani korisnici češće komentiraju objave suprotne njihovim političkim uvjerenjima. Ovi komentari su pretežito bili negativni, kritizirajući rad političkih stranaka i političara koji su napravili objavu te tvrdeći da će njihova stranka pobijediti. Isto ponašanje nije uočeno kod lijevo orijentiranih korisnika, koji su u komentarima uglavnom isticali podršku računima koji dijele njihove vrijednosti. Dodatno je primijećeno da unutar računa koji šire politički sadržaj, iza kojeg ne stoje stranke, dominiraju oni koji podržavaju i kritiziraju političare i stranke, dijeleći njihove govore, čime se dalje produbljuje postojeća politička podjela.
Preporuke za poboljšanje regulacije digitalnih političkih kampanja
Gong je na temelju ovih nalaza pripremio set preporuka, usmjerenih na Državno izborno povjerenstvo, Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti, Pravobraniteljicu za djecu, Pučku pravobraniteljicu te Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog Sabora. Preporuke naglašavaju potrebu za proaktivnijim praćenjem digitalnih izbornih kampanja, obvezivanjem političkih kandidata i stranaka na dostavljanje detaljnijih izvještaja o korištenju društvenih mreža, popisivanjem službenih računa političkih kandidata, proaktivnijim reagiranjem na slučajeve upotrebe društvenih mreža na načine koji ugrožavaju maloljetnike te nadzorom pridržavanja odredbi Zakona o digitalnim uslugama.
Svjetlana Knežević
