Učenici i učenice strukovnih škola ne smiju ostati bez građanskog obrazovanja, pogotovo u izazovnim vremenima u kojima se svijet prebrzo mijenja, a država ne smije prebaciti odgovornost za odgajanje građana i građanki na ravnatelje i nastavnice, zaključeno je na današnjoj javnoj raspravi “Znanje za život, ne samo za ocjenu”, koju je organizirao Gong.
Milica Bogdanović, koordinatorica edukativnih programa u Gongu, podsjetila je kako se građanskim obrazovanjem Gong bavi duže od 15 godina. “Iz godine u godinu građansko obrazovanje postaje sve važnije jer mladi odrastaju u društvima u kojima jačaju ekstremne političke opcije koje dovode u pitanje temeljne vrijednosti liberalne demokracije. Sve manje se vjeruje demokratskim institucijama, a sve smo više izloženi govoru mržnje, nasilju, povijesnom revizionizmu i dezinformacijama koje kolaju, najčešće društvenim mrežama, a upravo njih mladi koriste kao glavne izvore informacija”, istaknula je Bogdanović uvodno.
“Strukovno obrazovanje je rastrgnuto između dvije silnice koje vode u suprotnim smjerovima – socio-ekonomski izazovi s jedne strane i socio-kulturni s druge. Na jednoj strani je funkcija obrazovanja koja priprema za tržište rada, a druga bi trebala biti obrazovna funkcija koja priprema mlade da budu građani i sudjeluju u društvu. U vremenu ekstremizacije i radikalizacije, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire, strukovnim školama, koje pohađaju veliki postoci mladih, moramo ponuditi više nego se sada nudi. Toga je svjesan i naš premijer. Na aktualcu je rekao da je rješenje u obrazovanju kao odgovor na radikalizaciju i ekstremizaciju mladih. Mi u Gongu to odavno znamo. I sigurno ćemo se baviti mladima u strukovnim, pogotovo onima u trogodišnjim školama”, rekao je profesor s Fakulteta političkih znanosti, Berto Šalaj, predstavljajući analizu “Građansko obrazovanju u strukovnim školama: Studija slučaja Hrvatske, Rumunjske i Tiringije (Njemačka)”.
Dodao je kako se nova modularna nastava u strukovnim školama može okarakterizirati kao “sve može, ali ne mora”, želeći naglasiti kako je odgovornost za nastavu građanskog obrazovanja ostavljena u rukama ravnatelja i nastavnika. Također je poručio Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih da preuzme odgovornost i prizna kako su odustali od učenika i učenica u strukovnim školama.
Predstavljajući nalaze analize “Lokalne inicijative i europski primjer, put prema kvalitetnijem građanskom obrazovanju” Nikola Baketa, znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i član Vijeća Gonga, upozorio je na ograničenja lokalne provedbe – geografski doseg, ograničena uključenost, pripremljenost nastavnika, održivost provedbe ovisna o lokalnoj političkoj situaciji i predviđenim sredstvima.
“Nismo sigurni što će biti u modularnoj nastavi. Učenici strukovnih škola su dvostruko oštećeni – ukinut je predmet Politike i gospodarstva, a zatim su izgubili i jednu od rijetkih mogućnosti za provedbu međupredmetne teme građanskog obrazovanja”, pojasnio je.
Vesna Anđelić, iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, najavila je kako će modularnu nastavu evaluirati od svibnja iduće godine, pa se možda Politika i gospodarstvo vrati u trogodišnje strukovne škole.
Dragan Bagić, profesor s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je zašto je važno građansko obrazovanje u strukovnim školama. “Živimo u vremenu kada visoki politički dužnosnici na globalnoj razini sustavno urušavaju liberalnu demokraciju, široki društveni pokreti šire ideje i mobiliziraju ljude na agendi rušenja liberalne demokracije. U tom kontekstu je škola sve slabija i ne može odgovornost biti samo na školi i nastavnicima”, rekao je i podijelio svoju hipotezu da u trogodišnjim školama utjecaj vršnjačke skupine na političku socijalizaciju je kardinalan. Dodao je da je država uklanjanjem Politike i gospodarstva iz trogodišnjih strukovnih škola političku socijalizaciju potpuno pustila u ruke vršnjačkoj skupini koja reproducira šire društvene tendencije, koje su ovaj čas negativne.
Bojana Vignjević Korotaj, profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, kazala je da je nemoguće razvijati kritičko mišljenje, što je kompleksna kompetencija, kroz jedan predmet. Treba kroz više predmeta razvijati kritičko razmišljanje, pa i onih strukovnih.
Marko Boko, govoreći ispred Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, podijelio je iskustvo njihovog projekta Škole ambasadori EU parlamenta. “Učenici iz svih županija uče o EU demokraciji, ali i o ljudskim pravima, vladini prava, ekologiji i svim onim temama koje bi brojni htjeli vidjeti kao dio građanskog odgoja u školama, pa sebi tepamo da provodimo mini građanski odgoj”, rekao je Boko.
Mario Božurić, iz Sindikat Preporod, osvrnuo se na novi kurikul u strukovnim školama i dodao kako je napravljen s ciljem pripremanja učenika za svijet rada. “Pitanje je žele li poslodavci osviještene radnike. Posljednje ankete o izlaznosti mladih na izbore dovoljno nam govore koliko su mladi uključeni u društvo. Građanski odgoj ne smije biti privilegija, on mora biti pravo svakog učenika da postane građanin”, izjavio je.
Lovorka Bačić iz GOOD inicijative kazala je da i unatoč svim izvannastavnim aktivnostima koje su važne i korisne za mlade, jedini način da svi dobiju važna znanja o demokraciji i društvu u kojem žive i rade je uvođenje građanskog obrazovanja kao obveznog predmeta za sve učenike, u svim školama.
Marin Capan iz Mreže mladih Hrvatske podsjetio je da se građanski odgoj počeo provoditi zahvaljujući nastavnicama koje su htjele to provoditi u školama i udrugama koje su na sebe preuzele teret neformalnog obrazovanja. Dodao je kako su ZAG i ŠIZ dio odgovora, ali nisu cijelo rješenje. Mladima treba građansko obrazovanje prilagođeno digitalnom dobu u kojem živimo, naglašava da mora biti praktičan, moderan, suvremen i uključiv.
Nikola Bosilj, nastavnik Politike i gospodarstva, tvrdi kako cijela provedba građanskog obrazovanja u školi ovisi o entuzijazmu jedne osobe u školi, a to je najčeše nastavnik PiG-a. Dodao je kako predavanje građanskog obrazovanja je volonterski i neplaćeno, nema prekovremenih za izvođenje građanskog obrazovanja.
Ivana Sučić, novinarka Hrvatskog radija, rekla je kako mediji sudjeluju u polarizaciji društva, umjesto da otvaraju dijalog. Podijelila je svoje iskustvo kada medij pokušava kroz svoj program medijski opismeniti mlade: “Hrvatski radio osmislio je emisiju koju smo dali mladima da oni biraju goste, teme, sadržaje. I ta emisija je bila primarno za TikTok i YouTube, a ne za radio. Isprva su nam se smijali, ali sada nam se javljaju brojni mladi, imaju ideje za emisije i prate taj sadržaj”.
Jonathan Fuhrer, bivši učenik strukovne škole, podijelio je svoje iskustvo slušanja nastave Politike i gospodarstva jednom tjedno u drugom srednje i priznao kako je to bilo premalo, također je spomenuo kako se nastava mora predavati na način, jezikom i alatima koje mladi razumiju i koriste.
Svjetlana Knežević
