Građani i građanke Hrvatske imaju vrlo nisko povjerenje u političke stranke, Sabor, Vladu i pravosuđe, ali u odnosu na ranija mjerenja došlo je do blagog porasta povjerenja u ove institucije uslijed parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Najznačajniji porast povjerenja bilježi predsjednik države, a zanimljiv je i porast povjerenje u civilno društvo, istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO), kojeg su organizirali Gong, Sveučilište u Dubrovniku, FPZG i FFZG.
Svjetlana Knežević, zamjenica izvršne direktorice Gonga, kazala je da se bez povjerenja društvene spone i društveni odnosi lako rastaču, a to je opasno za demokraciju. “Gong želi društvo aktivnih građana i građanki, ali i društvo odgovornih institucija. A za to je potreban zajednički napor različitih aktera – od civilnog društva i medija, preko akademske zajednice do vlasti”, kazala je.
Anketno istraživanje je provedeno tijekom veljače i ožujka na nacionalnom probabilističkom uzorku od 690 osoba, u dobi od 18 do 65 godina, koji koriste internet. Riječ je o trećem valu istraživanja koja se provode od 2022. godine. Ispitanici u posljednje tri godine najviše povjerenje izražavaju prema članovima i članicama vlastite obitelji, zatim u manjoj mjeri znanstvenicima, ljudima druge nacionalnosti i vojsci.
Profesorica Mirjana Tonković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu pojasnila je da sudionici u ovom istraživanju sada pokazuju veću zainteresiranost za politiku i izbore nego prije dvije godine i smatraju se bolje informiranima. “Ako je povjerenje visoko, onda će građani htjeti sudjelovati u radu institucija i izlaziti na izbore. Važno je spomenuti i da oni koji vjeruju više u institucije i njihovu efikasnost – manje vjeruju u teorije zavjera. Najviše povjerenja u institucije imaju birači stranke na vlasti, a najmanje izborni apstinenti”, kazala je Tonković.
Profesorica Ivana Hromatko s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prezentirala je rezultate o tome koje emocije dominiraju kada ljudi razmišljaju o političarima i politici.
“Vodeće emocije su negativne. To su ogorčenost, ljutnja, gađenje, prijezir, bijes, a zatim anksioznost, tjeskoba i strah. Pozitivne emocije – nada, ponos, sreća, divljenje – su na dnu ljestvice. Isto tako, dokazano je da entuzijazam pozitivno utječe na percepciju političke efikasnosti. Ako pozitivno percipirate politiku, imat ćete percepciju da možete promijeniti okolnosti, da možete utjecati na ishode, da ćete izlaziti na izbore. Nažalost, on je nizak, pa to objašnjava veliki postotak apstinenata na izborima”, pojasnila je Hromatko.
Govoreći o tome koliko građani i građanke vjeruju u teorije zavjere, Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, kazao je da u odnosu na primjerice Grčku ili SAD, postotci za Hrvatsku nisu visoki.
”Najmanje se vjeruje u teorije zavjere o klimatskim promjenama, a značajno više o teorije vezane o COVID-19 da se od javnosti i dalje skrivaju informacije o štetnosti virusa a najviše u teorije o velikoj zamjeni stanovništva, o čemu su desni akteri govorili tijekom izbora. Ono što je zabrinjavajuće, ali se može objasniti događajima na Bliskom istoku, je da rastu antisemitske teorije zavjere o židovima koji upravljaju događajima. Soroš je i dalje meta u tom smislu. Imamo tu i umjeren rast teorija o globalnoj eliti, koji nastoje održati prirodni prirast kroz GMO hranu. U post pandemijskom kontekstu raste teorije zavjere o tome da se javnosti skriva štetnost cjepiva, i stara ideja o tajnim društvima poput masona i iluminata, povezano s antisemitizmom. Imate i rast uvjerenja u veći digitalni nadzor na društvenim mrežama”, kazao je on.
Asistent s FPZG-a Bartul Vuksan-Ćusa predstavio je kakve veze imaju populistički stavovi s biračkim ponašanjima.
“Zanimalo nas je kako populistički stavovi utječu na biračko ponašanje. Gledano po skali lijevo-desno, nema razlike u rasprostranjenosti populističkih stavova između političkih grupa. Iako se populistički politički akteri nalaze na desnici, to se ne bilježi kod birača”, pojasnio je.
“Najzanimljivija stvar se tiče tko je kome uzeo birače između parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Milanović je bio kandidat na predsjedničkim izborima, ali je bio figura i na parlamentarnim izborima, i vidi se da birači drugačije glasaju ovisno o izborima. Do uspjeh na predsjedničkim izborima Milanović je došao privlačeći veći broj birača SDP-a, ali i birače HDZ-a i Domovinskog pokreta, Možemo, kao i ostalih manjih stranka. Uspjeh i neuspjeh Primorca se vidi da je privukao gotovo nikoga iz drugih stranaka”.
Profesor Nebojša Stojčić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku, istaknuo je važnost rezultata analize financijske učinkovitosti medijskog sektora u RH. “Oni koji dominiraju ovim sektorom su upravo oni koji su najosjetljiviji na strukturalne probleme. Većina je ranjiva, ograničena kapitalom i mogućnošću ulaganja, a s druge strane je manjina otpornija, srednja i velika poduzeća, koji su konzervativno pozicionirani i fokusirani na očuvanje i ulaganje”, kazao je on.
Koordinator ADMO-a, profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku, naglašava kako je ovaj projekt od ključne važnosti za RH jer jača otpornost društva na dezinformacije i pridonosi zaštiti demokratskih vrijednosti. “Hrvatska time aktivno doprinosi borbi protiv informacijske manipulacije i jača vlastite kapacitete za očuvanje sigurnog i pouzdanog digitalnog okruženja”, kazao je on.
Adria Digital Media Observatory (ADMO) čine Sveučilište u Dubrovniku, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Filozofski fakultet u Zagrebu, N1 Televizija, Oštro (Slovenija), AFP (Francuska) i Xwiki (Francuska).
Svjetlana Knežević
