Gong upozorava kako je netransparentan rad Ustavnog suda opasan za demokraciju, kao i pravilno funkcioniranje života građana i građanki ove zemlje. Ako se odluke donose iza zatvorenih vrata, mimo odredbi Ustavnog zakona, na način da se predsjednik Suda služi Poslovnikom kao alatom za onemogućavanje javnosti da čuje argumente koji stoje iza odluka koje utječu na živote svih nas, vladavina prava je ozbiljno ugrožena. Ustavni sud kao korektiv zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti mora biti iznad partikularnih interesa i apsolutno neovisan od onih koje kontrolira.
Nakon što je troje ustavnih sudaca razotkrilo kako se zapravo odlučuje u Ustavnom sudu, odnosno kako je ta institucija zauzeta i preuzeta od strane predsjednika Šeparovića i njegove većine, Gong ponovo apelira na uključivanje javnosti i više transparentnosti u rad Ustavnog suda.
Ustavni sud odbio je odlučivati o Gongovom zahtjevu iz studenog 2023. godine da ocijeni je li odredba Poslovnika Ustavnog suda prema kojoj nitko nema pravo tražiti podatke o sucu-izvjestitelju kojemu je predmet raspoređen u skladu s Ustavom. Ipak, s time se nisu složili suci Goran Selanec, Lovorka Kušan i Andrej Abramović koji su sa svojim izdvojenim mišljenjem ukazali na izrazito nedemokratske prakse Suda. Trojac, poznat po neslaganju s ostalima u Ustavnom sudu, upozorili su na zatvorenosti rada Ustavnog suda, unatoč jasnim odredbama o njegovoj javnosti.
Ova odluka objavljena je nakon što je Ustavni sud 18. ožujka poslao upozorenje predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću da ne smije sudjelovati u kampanji za parlamentarne izbore, a za koju suci Selanec i Kušan nisu ni glasali, dok je sudac Abramović, zajedno sa sutkinjom Ingrid Antičević Marinović, glasao protiv takve odluke. Budući da mediji nisu smjeli pristupiti ni toj sjednici, a u slučaju upozorenja suci ne mogu izraditi izdvojeno mišljenje niti se javno očitovati, javnost je ostala uskraćena za razloge takvog postupanja četvero sudaca.
Gong je ranije ukazivao na izuzetno problematične stručne sastanke, koji nisu predviđeni Ustavnim zakonom, nego tek Poslovnikom, a zapravo danas služe kao stvarne sjednice Ustavnog suda koje se odvijaju iza čvrsto zatvorenih vrata. Na to su sad upozorili i Selanec, Kušan i Abramović.
Premještanjem rasprave i odlučivanja na stručne sastanke, sjednice Ustavnog suda svedene su na puko podizanje ruku o ishodu nekog predmeta o kojem je stvarna odluka već prethodno donesena na nejavnom stručnom sastanku. U mandatu ovog sastava Ustavnog suda, nastavljaju, razvijena je praksa da su čak i takve automatizirane sjednice trajno zatvorene za javnost iako na njima stvarno nema nikakve rasprave i to usprkos jasnim odredbama o javnosti sjednica.
Zbog važnosti odluka Ustavnog suda za cijelo društvo i njihova utjecaja na živote građanki, javnost mora imati uvid u ono što ustavni suci rade. Gong apelira da Ustavni sud otvori svoj rad prema javnosti kako bi poboljšao rad ove važne institucije, što bi imalo pozitivan učinak na zdravlje demokracije ove zemlje, pogotovo u ovom trenutku.
Sanja Pavić, mag.iur.
