Inflacija i potencijalni pad životnog standarda vodeći su izazovi za građane Hrvatske, pokazali su rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard u travnju ove godine provela agencija Improve. Ipak, većina ispitanika izvještava o stabilnoj ili poboljšanoj financijskoj situaciji u usporedbi s prošlom godinom. Povećanje potrošnje zabilježeno je u skoro svim kategorijama, dok su građani pronašli načine za uštedu kroz kupnju na akcijama, usporedbu cijena i češće pripremanje obroka kod kuće.
Građani zabrinuti zbog rasta cijena
Istraživanje otkriva da inflacija, odnosno rast cijena, predstavlja najveću brigu za 64% ispitanika. Smanjenje životnog standarda također je značajan izvor zabrinutosti koji utječe na gotovo trećinu ispitanika.
Kriminal i korupcija su visoko na listi briga građana (22% građana izražava veliku zabrinutost), a na popisu su se našli i privikavanje na euro (12%), zagađenje i ekološke katastrofe, povećanje broja izbjeglica (po 10%) te pad kvalitete obrazovanja (8%). Građane više ne brine pandemija niti neka druga zdravstvena prijetnja.
Mlade osobe u dobi od 18 do 29 godina najviše brinu nemogućnosti plaćanja vlastitih troškova i povećanja stope nezaposlenosti ili gubitka posla, dok osobe srednje i starije dobi više od prosjeka zabrinjavaju poremećaji u opskrbi energijom, smanjenje životnog standarda te kriminal i korupcija.
Pozitivna financijska perspektiva
Utjecaj makroekonomskih događanja na zaposlenost ukazuje na značajne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Više je zaposlenih – onih koji rade za nekog drugog (73%, rast za 5%), dok je udio samozaposlenih 9%. Upravo u tom segmentu veći je udio onih koji nisu osjetili nikakve ekonomske posljedice niti se boje loših ishoda po njihovo poslovanje.
Kada se osvrnemo na financijsku situaciju kućanstava, 34% ispitanika smatra da im je financijska situacija lošija nego prije godinu dana, s naglaskom na starije osobe s nižim obrazovanjem. No, postoji i optimizam – 27% ispitanika vidi poboljšanje u svojoj financijskoj situaciji.
U usporedbi s prošlom godinom, rezultati su znatno optimističniji. Više je onih koji očekuju da će im financijsko stanje kućanstva biti bolje (31%, rast za 5%). S druge strane, iako 23% očekuje lošije financijsko stanje svog kućanstva, to je značajno manje nego godinu dana ranije (pad za 17 postotnih bodova).
Više trošimo na namirnice i skloniji smo uštedama
Rezultati istraživanja pokazuju da su trenutni poremećaji na tržištu, energetska kriza i inflacija doveli do povećanja mjesečne potrošnje u 87% kućanstava ispitanika. Od tog broja, 43% navodi da je njihova potrošnja znatno veća, dok 44% navodi da je malo veća. 10% ispitanika navodi da im je potrošnja kućanstva na jednakoj razini kao i prije, a 3% je smanjilo troškove.
Primijećen je i porast potrošnje u gotovo svim kategorijama u usporedbi s rezultatima iz 2022. Tako primjerice čak dvije trećine ispitanika navodi da troši više na namirnice za pripremu kod kuće u odnosu na godinu dana ranije. Na putovanja manje nego prije troši čak 37% ispitanika, a na restorane 42% ispitanika. U padu je i dostava hrane (39% ispitanika na ovu uslugu troši manje nego prije), a slijede izložbe, kazališta, kino i koncerti (38%). Osim na namirnice, više se troši samo na internetske i zdravstvene usluge.
„Porast potrošnje u gotovo svim kategorijama svjedoči o dinamici tržišta. Kako bi uspješno odgovorili na raznolike potrebe potrošača, trgovci su suočeni s imperativom integracije različitih kanala poslovanja“, naglasila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. „Kombiniranje tradicionalnog poslovanja s digitalnim, uz pružanje širokog spektra metoda plaćanja, pomaže u uspostavljanju snažnijih veza s kupcima, širenju svijesti o brendu, diversifikaciji asortimana i prilagodbi cijena specifičnim zahtjevima tržišta. Naš cilj u Mastercardu je da naši partneri – bilo da su to banke, fintech tvrtke, telekomunikacijske kompanije ili trgovci – imaju sredstva i podršku za uspješnu prilagodbu ovom dinamičnom okruženju.“
Kupnja na akcijama i usporedba cijena su glavni načini za uštedu
Kako bi prevladali negativne efekte inflacije, ljudi se angažiraju na različite načine s ciljem ušteda. Najčešće se radi o kupnji na akcijama i rasprodajama (63%), uspoređivanju cijena u različitim trgovinama (55%) i češćoj pripremi obroka kod kuće (47%). Nešto više od trećine ispitanika smatra da nije vrijeme za veća ulaganja (37%), štede korištenjem uređaja u vrijeme jeftinije struje (36%) ili su općenito usmjereniji na uštedu energije više nego prije (33%).
Istraživanje je također otkrilo da su žene sklonije različitim načinima uštede u usporedbi s muškarcima – kupnji na akcijama ili rasprodajama, odricanju od kupnje kućanskih aparata, usmjerene su na uštedu energije i prodaju stvari koje ne koriste.
Jelena Šarić
