U subotu navečer slavi se vazmeno bdjenje. Crkva je u iščekivanju Isusova uskrsnuća.
Današnje bdjenje slavi se u večernjim satima kako bi se uskrsna svijeća, s trostrukim usklikom ”Svjetlo Kristovo”, mogla unijeti u crkvu u trenutku kada je u crkvi potpuni mrak, kako bi plamen uskrsne svijeće rasvijetlio mračne sile i unio svjetlo u današnji svijet.
To svjetlo simbolizira uskrslog Krista koji je za nas mučen, pokopan i uskrsnuo. Zato čin bdjenja započinje na Veliku subotu, kad padne noć, a mora završiti prije zore.
i u Tjeskobna tišina Velike subote završava tek padom mraka, kada započinje spektakularno Vazmeno bdijenje koje nas izravno uvodnedjelju Kristova uskrsnuća. Ovo se bdijenje često naziva ‘majkom svih bdijenja’, a započinje u mraku, izvan crkve, uz paljenje i blagoslov novog ognja.
Za većinu vjernika, a posebno one najmlađe, najiščekivaniji dio Velike subote svakako je tradicionalni blagoslov jela. Vjernici na bdijenje ili na ranojutarnje nedjeljne mise, ovisno o župi, donose košarice prepune hrane – od šunke i kuhanih jaja do mladog luka, rotkvica i pince. Blagoslovljena hrana sutradan će se naći na svečanom uskršnjem stolu, okupljajući obitelj u slavlju najvećeg kršćanskog blagdana.
(mp)
