Nezavisna saborska zastupnica Boška Ban u današnjoj raspravi u Hrvatskom saboru upozorila je da novi paket zakona o profesionalnim bolestima i azbestu ima stvarnu vrijednost tek kada se poveže s onim što se događa na terenu. Kao najupečatljiviji primjer navela je slučaj iz naselja Lončarevo u Međimurju, gdje je, kako je istaknula, ilegalno odloženo više od 50 tona opasnog azbestnog otpada u blizini naselja i rijeke Mure.
Ban je pozdravila zakonska rješenja koja proširuju listu profesionalnih bolesti, jačaju zdravstveni nadzor i ubrzavaju obeštećenje oboljelih, istaknuvši da je riječ o važnom pomaku za ljude koji su posljedice izloženosti štetnim tvarima često nosili godinama, tiho i bez vidljive podrške sustava.
„Lončarevo pokazuje da azbest danas nije samo pitanje industrijske prošlosti, nego vrlo stvaran izazov sadašnjosti. Kada se opasan materijal pojavi u naselju, u riziku se ne nalaze samo bivši industrijski radnici, nego i komunalni djelatnici, vatrogasci, volonteri i mještani koji sudjeluju u sanaciji i svakodnevno žive uz takve lokacije“, poručila je Ban.
Prema njezinim riječima, upravo u takvim situacijama postaje jasno koliko su zdravlje ljudi, zaštita okoliša i rad institucija međusobno povezani. „Ovi zakoni ne uređuju samo što se događa kada zdravstvena posljedica već nastupi. Oni trebaju biti dio šireg sustava u kojem inspekcije, zdravstvene službe i okolišne politike djeluju zajedno, kako bi se izloženost spriječila prije nego što postane dijagnoza ili dugotrajan upravni postupak“, naglasila je.
Posebno je istaknula problem financiranja sanacije divljih odlagališta. Kako je rekla, u praksi se često događa da se nezakonito odložen otpad uklanja sredstvima iz fondova i lokalnih proračuna, odnosno novcem građana, dok korist od nezakonitog postupanja ostaje privatna. „To je trenutak u kojem se postavlja pitanje pravednosti sustava – tko snosi teret, a tko ostvaruje korist“, upozorila je.
U svom istupu Ban je pohvalila i napore lokalne razine, istaknuvši angažman načelnika Općine Podturen Perice Hajdarovića, u čijem se sastavu nalazi i naselje Lončarevo. „Iza svih zakona i članaka ostaju ljudi koji tamo žive. Obitelji koje svakodnevno prolaze pokraj tih lokacija. Djeca koja se igraju u blizini nasipa. Stariji koji godinama udišu zrak i piju vodu iz istog okoliša“, rekla je Ban.
Zaključno je poručila da paket zakona vidi kao dio šire odgovornosti države – ne samo da prepoznaje i obešteti štetu kada se ona već dogodila, nego da kroz snažniju suradnju institucija pomaže prekinuti krug u kojem privatna korist postaje javni rizik, a javni novac se troši na saniranje posljedica, umjesto na zaštitu zdravlja ljudi i prostora u kojem žive.
(bb)
