Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever Ivica Baksa ukazao je na ozbiljne poteškoće s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom prilikom ostvarivanja svojih zakonskih prava. Posebno se osvrnuo na dugotrajna čekanja na vještačenja i administrativne prepreke u primjeni Zakona o inkluzivnom dodatku.
„Kažu da je strpljen – spašen. Ali u Hrvatskoj, ako si osoba s invaliditetom i čekaš nalaz Zavoda za vještačenje, onda si prije strpljen – zaboravljen. A ako ti treba inkluzivni dodatak, osobni asistent ili ortopedsko pomagalo – onda si strpljen, pa ignoriran, pa obespravljen“, poručio je Baksa.
Posebno je istaknuo da je krajem prošle godine ostalo neriješeno više od 105 tisuća zahtjeva za vještačenje, što znači da toliki broj osoba s invaliditetom još uvijek čeka ostvarenje osnovnih prava. „Ne mogu dobiti inkluzivni dodatak, osobnog asistenta, ortopedska pomagala, ni pravo na tuđu njegu. Ništa“, kazao je.
Baksa je upozorio kako je cijeli sustav – od Zavoda za vještačenje do socijalnih centara – preopterećen, potkapacitiran i nepripremljen za primjenu novog Zakona o inkluzivnom dodatku, koji je umjesto poboljšanja, mnogima dodatno otežao život. „Ljudi s trajnim oštećenjima dokumentiranim prije 2014. godine sada moraju na novo vještačenje, kao da možda njihova invalidnost više nije trajna“, rekao je.
Posebno se osvrnuo na slučaj osoba oboljelih od multiple skleroze, progresivne i nepredvidive bolesti koja sve češće pogađa mlade ljude. Prema zadnji podatcima u Hrvatskoj je registrirano 8518 oboljelih od MS-a. Međutim, kriteriji poput Barthelovog indeksa, koji se koristi za određivanje prava na inkluzivni dodatak, ne uzimaju u obzir specifičnosti bolesti.
„Što ako osoba jedan dan može hodati, a drugi dan ne? Što ako joj ruke drhte dok jede? Barthelov indeks to ne vidi“, rekao je Baksa, navodeći primjer pjevačice Anđe Marić koja se godinama bori s bolešću, ali joj sustav osporava pravo jer, kako kaže, „valjda predobro izgleda na Instagramu“.
Baksa je jasno poručio da trideset dana, koliko zakon propisuje za donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku, nije samo broj već zakonska obveza. „A kad imamo 105 tisuća ljudi još u redu – to više nije kašnjenje. To je institucionalna nepravda.“
Iznio je i konkretne prijedloge rješenja u vidu hitnog zapošljavanje dodatnih vještaka i administrativnog osoblja, ukidanja nepotrebnih birokratskih koraka i vraćanje ovlasti Zavodu za vještačenje da automatski odobrava prava, reviziju Barthelovog indeksa kao kriterija za odobrenje inkluzivnog dodatka i trajno ukidanje dodatnog vještačenja za osobe s dokazanim trajnim invaliditetom.
Nezavisna platforma Sjever
