Podatkovni entuzijast Martin Požar dekonstruirao je narativ Vlade Republike Hrvatske i Andreja Plenkovića o rastu plaća tijekom razdoblja krize i inflacije, na drugom danu Gongove konferencije Dani otvorenih podataka.
“Nedostupnost otvorenih podataka stavlja građane i građanke u nepovoljnu poziciju. Brojke trebaju biti egzaktne. S jedne strane Andrej Plenković govori o najvećem rastu plaća za vrijeme njegovih mandata, dok sindikati tvrde da su plaće više rasle u prethodnim razdobljima. Javnost, koja se informira putem medija, pita se što je točno, kako provjeriti te izjave, a mediji najčešće ne kontekstualiziraju takve brojke. Dostupnost podataka i njihove proaktivne objave dalo bi veliki doprinos javnom diskursu”, istaknuo je Požar.
Požar objašnjava da je narativ vlasti “mi smo zaštitili građane od krize, plaće su rasle” zapravo nije točan. Statistika potvrđuje da su realne plaće stagnirale u vrijeme kriza, čak je postojalo i razdoblje bitnog pada u 2022., dok je Vlada pokušala izbjeći takav narativ. Realna plaća od 2021. do danas rasla je oko 5 posto.
“Porast prosječne neto plaće od 2016. do danas od 60 posto, koju Plenković spominje, nominalno je povećanje. Realno povećanje plaće u tom periodu iznosi oko 25 posto. Nemamo takva istraživanja za to potvrditi, ali rast može biti prirodan, ne mora biti nužno zasluga vlasti. Plaće su rasle, ali rasla je i inflacija. Realna plaća je plaća korigirana za inflaciju”, pojasnio je.
Požar upozorava kako je loše gledati na statistiku iz PR perspektive: “Statistiku se treba gledati kao na alat za razumijevanje društvene stvarnosti. Nije samo Vlada primjer selektivnog i zagovaračkog korištenja statistike, takvi primjeri postoje i u drugim državnim institucijama i kod oporbe”.
Također je pozvao institucije da objavljuju podatke u strojno čitljivom obliku, koji može biti komparirani i istraživani. Kao dobre primjere istaknuo je Eurostat ili Državni zavod za statistiku.
Svjetlana Knežević
