Još je u 17. stoljeću Englez Thomas Fuller napisao najpoznatiji uzrečicu u vezi zdravlja koju svi mi koristimo i danas, onu poznatu „Bolje spriječiti nego liječiti!“. Kako očuvati svoje zdravlje danas je tema o kojoj se sve više priča, budući da se životni vijek čovjeka produžuje, a bolesti su sve češće i sve su zloćudnije. Za vas smo istražili koliko je dug zdravi životni vijek osobe rođenoj u Hrvatskoj i koliko je naš život kraći od ostatka Europske Unije.
Zdrav životni vijek u Europi
Prema podacima Eurostata danas rođeno dijete koje se rodi unutar granica Europske Unije u prosjeku će doživjeti 62,6 zdravih godina života. Ova statistika podrazumijeva zdrav život čovjeka, odnosno život čovjeka do dijagnoze neke kronične ili maligne bolesti. Također, postoji razlika po spolu pa će tako danas rođena osoba ženskog spola doživjeti 62,8 zdravih godina života, a danas rođena osoba muškog spola doživjeti 62,4 zdrave godine života.
Na priloženoj statistici zanimljivo je uočiti kako postoji jako veliki jaz, odnosno razlika između broja zdravih godina između država unutar Europske Unije. Razlika od 17 godina zdravog života između prve i zadnje države na ovoj listi doista iznenađuje pa smo se bacili na detaljniju analizu podataka.
Tako će danas rođeno muško dijete u Latviju doživjeti 53 godine do dijagnoze neke ozbiljne bolesti dok će muško dijete danas rođeno na Malti doživjeti 70,1 godinu zdravog života. Što se tiče žena najduži zdrav život očekuje danas rođene ženske osobe na Malti od 70,3 godine, a najkraće zdrave godine života očekuje danas rođenu žensku osobu u Danskoj 54,6 godina.
Zdrav životni vijek Hrvata
Prema podacima središnjeg statističkog centra Europske Unije danas rođeni Hrvati doživjet će 60,3 zdravih godina života, odnosno 61,5 ukoliko je dijete ženskog spola te 59 godina ako je dijete muškog spola.
Kada usporedimo podatke za Hrvatsku s ostalim podacima i s prosjekom Europske Unije dolazimo do podatka kako će danas rođeno dijete u Hrvatskoj doživjeti 2,3 zdrave godine manje od prosjeka Europske Unije. U ovoj statistici zabrinjava činjenica kako smo bliže najlošijim država nego najboljim unutar Europske Unije te da smo prema ovoj statistici puno lošiji od naših susjeda.
Slovenija je prema ovim podacima pri vrhu pa će tako danas rođeno muško dijete u Sloveniji doživjeti 65 zdravih godina, a žensko 68,5 godina što je više u odnosu na Hrvatsku 6 godina za muškarca, a 7 godina za ženu. Osim Slovenaca također pri vrhu ove statistike su i naši susjedi Talijani, a bolje od samog prosjeka Europske Unije kreću se i naši susjedi Mađari.
Zašto Hrvati žive kratko
Zašto Hrvati ranije obolijevaju od ostatka Europljana? Odgovor smo pokušali dobiti od profesorice s medicinskog fakulteta koja prati trendove u vezi zdravog života i dugovječnosti. „Život bez bolesti cilj je svakog od nas, a utjecaj i rana dijagnoza nekih težih bolesti produžuju životni vijek. Prema ovoj statistici dolazim do zaključka kako u razvijenim državama Europske Unije koje imaju posložene zdravstvene sustave ranije otkrivaju bolesti što iako narušava ovu statistiku značajno produžuje životni vijek čovjeka.“
Profesorica nastavlja: „Mnogo je faktora koji utječu na zdrav životni vijek čovjeka, a kao glavni faktor istaknula bi fizičku aktivnost čiji utjecaj se može vidjeti i na našoj promatranoj statistici. Dok je više od 60 % Slovenaca fizički aktivno i bavi se nekim oblikom sporta kod Hrvata se više od 60 % stanovništva ne prakticira baš nikakav oblik fizičke aktivnosti što zasigurno mora biti faktor zašto Slovenci žive kvalitetnije i duže.“
Međunarodni centar za dugovječnost (ILCUK) za promatranu statistiku kaže kako dio problema zasigurno leži i u sporosti zdravstvenog sustava, zbog čega svima preporučuje dodatne oblike zdravstvenog osiguranja ali i u ostalim aspektima današnjeg načina života, sve stresnijoj okolini, nezdravoj prehrana i premalom boravku na svježem zraku.
Profesorica je zaključila kako je važno i dalje podučavati o mentalnom zdravlju, o umjerenosti u svim aspektima života ali i prehrani o kojoj prosječan Hrvat zna jako malo, odnosno od krucijalne je važnosti da pojedinac razumije kako je sam odgovoran za svoje zdravlje te da ako želi živjeti duže i kvalitetnije mora se okrenuti takvom načinu života.“
Izvor:
– Eurostat
Stanislav Nowak
