Godine 1367., u vrijeme kada je Međimurjem gospodarila obitelj Lacković, Pribislavec se navodi kao possessio Pobozlouhaza. Pprvi puta u povijesti spominje nakon prvog poznatog popisa katoličkih župa 1334. godine u Zagrebačkoj biskupiji, a prije osnutka pavlinskog samostana 1376. godine u današnjem Šenkovcu. Pribislavec je sigurno već 1334.godine pripadao župi sv. Mihovila sa sjedištem u današnjem Mihovljanu. Činjenica da se spominje 1367.godine ne znači da je te godine utemeljen. Utemeljen je svakako mnogo prije, međutim za precizno utvrđivanje kada, nedostaju pouzdani izvori. I to prvo spominjanje samo je uzgredno. Pribislavec se spominje kao posjed koji graniči s Belicom. Međutim, posve je sigurno da tih godina druge polovine 14 stoljeća uz posjed Pribislavec, postojalo i naselje. Pribislavec je svako vrlo staro međimursko naselje.
Prvi puta u svojoj povijesti Pribislavec je u listopadu 2001.godine, na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, postao samostalnom općinom. Dugogodišnji napori brojnih mjesnih političkih, društvenih, sportskih i kulturnih djelatnika konačno su urodili plodom. Stvaranjem vlastite općine građani Pribislavca preuzeli su najneposrednija prava i obveze u organizaciji ukupnog javnog i društvenog života, te u kreiranju budućih uvjeta života u svom mjestu.
U skladu sa zakonom provedeni su izbori za Općinsko vijeće Pribislavca. Biralo se 11 vijećnika, a izabrani su Rajko Grkavac, Ivica Lesjak, Marija Posavec i Stjepan Toplek s liste Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), Ivan Hižman, Višnja Ivačić, Ivan Jagec i Dragutin Prprović s liste Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS), Augustin Lehkec s liste Hrvatske seljačke stranke (HSS), Vladimir Peršić s liste Hrvatske narodne stranke (HNS) i nezavisni kandidat Miroslav Peršić. Sjednica na kojoj je konstituirano Općinsko vijeće Pribislavca i izabran predsjednik održana je 20. travnja 2002. godine.
Prema popisu stanovništa iz 2021.g. Pribislavec je imao 2.969 stanovnika.
Izvor: Saša Rakić
(mp)
