Riječ demokracija dolazi od grčkih riječi dēmos (narod) i kratos (vladavina). Radi se o obliku vlasti u kojem je narod ovlašten odabrati svoju vlast, a izbori su po prvi put održani već u ranoj povijesti, u drevnoj Grčkoj i starom Rimu. U Sparti se glasalo 700. godine prije Krista. Kruži priča da su davnih dana u staroj Grčkoj birači na prvim održanim demokratskim izborima mogli birati između dva kandidata. Pobijedio je lošiji kandidat.
Razmotrimo malo dvije ključne riječi u vezi sa ovom temom: demokratski i izbori, u svjetlu upravo održanih regionalnih i lokalnih izbora u Međimurju. Normalno je i demokratski da se na demokratskim izborima za određenu poziciju ili funkciju natječe više kandidata i kandidatkinja. Najmanje dvojica, dvoje ili dvije. Izbori se često nazivaju i festival demokracije, jer tada imate pravo birati i imate pravo biti birani. Dakle, ako ste punoljetna osoba, imate pravo izbora vama najpogodnijeg kandidata ili kandidatkinje, ali imate i pravo kandidature za određena mjesta ili pozicije za koje držite da bi ih mogli obnašati u korist i na dobrobit zajednice u kojoj živite. Ta vam prava jamči Ustav Republike Hrvatske.
U 8 od 22 međimurske općine za mjesto općinskog načelnika prijavio se samo jedan kandidat: Emanuel Sinković (HDZ) u općini Goričan, Goran Lovrec (Kandidat grupe birača) u općini Gornji Mihaljevec, Valentino Škvorc (Kandidat grupe birača) u općini Mala Subotica, Nikola Novak (SDP) u općini Nedelišće, Perica Hajdarović (HDZ) u općini Podturen, Franjo Lehkec (HDZ) u općini Strahoninec, Anđelko Nagrajsalović (SDP) u općini Sveti Juraj na Bregu i Mihael Grbavec (HNS) u općini Vratišinec. Svi navedeni kandidati, a sada izabrani općinski načelnici su, slučajno ili ne, muške osobe. Svaki od njih pobijedio je sa 100% osvojenih glasova. Teoretski, svaki od ovih kandidata mogao je sam izaći na izbore i dati glas samome sebi, te na taj način pobijediti sa 100% osvojenih glasova. Radi se redom o općinskim načelnicima u relativno velikim općinama (npr. Nedelišće je druga najveća općina u Hrvatskoj), koji su u prethodne 4 godine obnašali istu dužnost. Za usporedbu, u Dekanovcu, u najmanjoj općini u Međimurju i jednoj od najmanjih u Republici Hrvatskoj, dugovječni općinski načelnik Ivan Hajdarović (HDZ) ponovno je na proteklim izborima pobijedio u izbornoj borbi Josipa Kontreca (NPS, SDP).
Evidentna je činjenica da je u navedenih 8 međimurskih općina, sa samo jednim kandidatom za mjesto općinskog načelnika, u pravilu iskazan manji interes birača za glasovanje, u usporedbi sa općinama gdje su birači mogli stvarno birati između dva ili više kandidata. Ukupno od svih 25 jedinica lokalne samouprave, uključujući i gradove Čakovec, Prelog i Mursko Središće, najmanja izlaznost birača bila je 27,59% u općini Sveti Juraj na Bregu, 30,34% u općini Nedelišće i 30,62% u općini Mala Subotica.
Najžešća bitka za izbor općinskog načelnika vodila pak se u Donjoj Dubravi, uz izlaznost birača od 61,79%, što je i rekordan odziv birača na proteklim izborima u Međimurju. Preko 50% birača dalo je svoj glas na izborima samo u općinama Belica od 50,85% i Dekanovec od 60,63%, te u gradu Prelogu od 51,27%.
Lokalnu samoupravu u Međimurskoj županiji čine 3 grada i 22 općine. U prvom izbornom krugu izabrani su 1 gradonačelnica i 2 gradonačelnika, te 17 načelnika i 2 načelnice. Dugi izborni krug održat će se samo u tri općine: Belica, Domašinec i Šenkovec. Na Belici i u Šenkovcu natječu se po dva muška kandidata, a u Domašincu se za izbor bore kandidat i kandidatkinja.
Ako u drugom krugu u navedene 3 općine pobjede sva tri muška kandidata, na čelne pozicije u lokalnoj samoupravi biti će izabrane (i to u reizboru, ali u izbornoj utrci sa jednim ili više protukandidata/protukandidatkinja) samo 3 žene: Ljerka Cividini, gradonačelnica grada Čakovca, Đurđica Slamek, načelnica općina Sveta Marija i Bojana Petrić, načelnica općine Donji Vidovec) od ukupno 25 čelnika jedinica lokalne samouprave u Međimurju. Na taj način je zastupljenost žena koje vode jedinice lokalne samouprave u Međimurju na razini 12%, dok su muškarci prigrabili preostalih 88% vodećih pozicija.
Kako je i izabrani čelnik županijske vlasti muška osoba, udio žena na čelnim pozicijama u vlasti u Međimurskoj županiji to dodatno umanjuje na poraznih 11,5%.
Na regionalnim izborima za župana Međimurske županije prijavio se jedan kandidat, Matija Posavec (NPS, SDP) i jedna kandidatkinja, Karolina Juzbašić (HNS, HDZ). Nikada do sada na izborima za župana Međimurske županije nije se natjecalo samo dvoje kandidata. Dvije najveće političke stranke u Republici Hrvatskoj, HDZ i SDP, na ovim izborima nisu pronašle u svojim redovima adekvatnog kandidata koji bi u izbornom procesu odmjerio snage i suprotstavio se Matiji Posavcu, koji je u županijskoj vlasti punih 16 godina, najprije 4 godine kao zamjenik županu Ivici Perhoču, a nakon toga u 12 godina kao župan Međimurske županije.
SDP se ovaj put sakrio iza Matije Posavca i Nezavisne Platforme Sjever (NPS), prezadovoljan što je uspio ušićariti mjesto zamjenika župana za svojeg Marija Medveda. HDZ se pak priklonio pod skute Karoline Juzbašić i Hrvatske narodne stranke (HNS), unaprijed svjesni poraza, a koji se njima kao uopće ne piše.
Objektivno, Karolina Juzbašić je bila slabašan, nepoznat i neadekvatni kandidat, vjerojatno sa očekivanjima da se neće baš osramotiti na ovim izborima, ukoliko se na njima javi više kandidata za mjesto župana. No uz Karolinu Juzbašić i Matiju Posavca nije se nitko pojavio, a Karolina Juzbašić je svojom kandidaturom u neku ruku spasila demokratičnost izbora župana Međimurske županije. Izjave izabranog župana Matije Posavca o ostvarenom povijesnom izbornom rezultatu od 82% u unaprijed dobivenoj neravnopravnoj izbornoj utakmici sa Karolinom Juzbašić, uz odziv birača od 39,82%, stoga su pretenciozne, nepotrebne i bez stvarne podloge.
Izborni rezultat Karoline Juzbašić od nešto više od 17% od ukupnog broja birača izišlih na izbore, je u stvari u najvećoj mjeri doprinos međimurskog HDZ-a. Stvarni pokazatelj snage HNS-a u Međimurju je lista za Županijsku skupštinu kojoj je nositelj bio Nenad Hranilović (predsjednik županijske organizacije HNS i direktor tvrtke „Međimurje plin“). Po prvi put HNS je u izborima za Skupštinu Međimurske županije ostala ispod izbornog praga, ostvarivši bijednih 3,57% podrške međimurskih birača.
Dugi niz godina, od prvih izbora za župana i Županijsku skupštinu 1993. godine do ovih posljednjih izbora 2025. godine, Hrvatska narodna stranka (HNS) je postizala solidne izborne rezultate na regionalnim izborima u Međimurju. Sudjelovala je i obnašala vlast u Međimurskoj županiji, te je ostavila neizbrisiv trag u razvoju i prosperitetu Međimurja. Nenad Hranilović, u funkciji predsjednika županijske organizacije, lansirao je nakon ovih izbora 2005. godine međimurski HNS u ropotarnicu povijesti.
U svakom demokratskom sustavu neophodno je postojanje vlasti i oporbe. Za demokratski izabranu vlast izuzetno je važna jaka i kompetentna oporba, kao kontrola i korekcija mogućeg zastranjivanja ili nepodopština vlasti. Odnos između vlasti i oporbe trebao bi biti kooperativan, uz međusobno uvažavanje i poštovanje, a bez vrijeđanja, zastrašivanja, arogancije, bahatosti ili ignoriranja, pogotovo od strane osoba koje obnašaju vlast. Slaboj i nesposobnoj oporbi veseli se samo i jedino isto takva vlast.
Izborni rezultati od preko 80% i do 100% mnogima su vratili ružna sjećanja i neugodni dojam oživljavanja prošlog autoritarnog režima, kojeg smo se oslobodili prije 35 godina.
Na kraju, ostaje upitno koji su to stvarni razlozi koji su spriječili ili odvratili moguće druge kandidate od natjecanja za načelnika u navedenih 8 međimurskih općina, kao i za mjesto župana Međimurske županije. Ovako to izgleda kao da postoje osobe koje su nezamjenljive i ne trebaju potvrđivati svoj mandat u demokratskom izbornom srazu sa drugim al pari kandidatima. Ili kada su na vlasti, čine ili su učinili sve da se umanji interes i onemogući pojava drugih kandidata, koji bi mogli ugroziti njihovu poziciju?
/By Ivan Novak/
