Glavna točka današnje sjednice bila je integracija stranih radnika, tema koja postaje sve važnija u kontekstu gospodarskih i demografskih kretanja u regiji, ali i šire
Predsjednik vijeća Josip Grivec istaknuo je kako je Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije jedno od najaktivnijih vijeća u Hrvatskoj, a da se današnja sjednica održava upravo na Dan socijalne pravde.
Kako je naznačio, uvijek na Vijeću obrađujemo aktualne teme, a danas je to integracija stranih radnika. Današnji Dan socijalne pravde prilika je da pozovemo sve koji mogu doprinijeti sprečavanju siromaštva i promicanju uključivosti, kako bismo imali što pravednije društvo.
Gost današnje sjednice bio je demograf i istraživač prof. Martin Strmota
Prof. Marin Strmota bivši državni tajnik za demografiju, na sjednici je predstavio rezultate istraživanja doseljavanja stranih radnika na području Međimurske županije, koje je provedeno na inicijativu Platforme za Društveni centar Čakovec. Istaknuo je kako Hrvatska bilježi negativan prirodni prirast i sve manji broj stanovnika, što dovodi do povećane potražnje za stranim radnicima. Integracija stranih radnika nije samo gospodarsko pitanje, već i demografsko. Hrvatska se još nije snašla s velikim priljevom radnika u posljednje dvije godine. Čak i europska iskustva, poput onih u Švedskoj i Njemačkoj, pokazuju da integracija nije jednostavan proces. Prema njegovom istraživanju u Međimurju, trenutno radi oko 3000 stranih radnika, dok ih je u susjednom Varaždinu oko 8000. Većina dolazi iz Filipina, Nepala i Indije. Njihovi glavni problemi vezani su uz loše stambene uvjete, što često dovodi do nezadovoljstva i otežava integraciju.“Mnogi su zadovoljni plaćama jer zarađuju dva do tri puta više nego u svojim matičnim zemljama, no i dalje su to minimalne plaće u Hrvatskoj. Ključno pitanje je kako spriječiti getoizaciju, kakvu sada vidimo u Švedskoj i Francuskoj. Dodao je da veliki broj stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku su muškarci, starosti između 25 i 40 godina, a preko 90 posto njih izražava želju da ovdje ostanu i dovedu obitelji. No, postavlja se pitanje hoće li ostati kada bolje upoznaju zakone i hoće li otići u europske zemlje s višim plaćama – zapravo, hoće li slijediti hrvatski primjer i napustiti Hrvatsku. Prosječna plaća stranih radnika u Hrvatskoj iznosi oko 800 eura, što je minimalna plaća, ali često poslodavce potiče da ih zapošljavaju umjesto domaćih radnika, koji traže veće primanja. No, kako ističe Strmota, strani radnik često poslodavca na kraju košta više zbog troškova stanovanja, edukacije i naknada agencijama-zaključio je Strmota.
Nije korektno da se odgovornost za useljavanje stranih radnika prebacuje isključivo na poslodavce
Ivo Senčar rekao je da Država nosi dio odgovornosti, posebno zbog poreza. Nismo riješili pitanje zašto naši ljudi odlaze. Želimo da se vrate, ali ne pod svaku cijenu i po privilegiranim uvjetima. Moramo cijeniti i one koji su ovdje ostali. Ključno je pronaći ravnotežu između integracije stranih radnika i poboljšanja uvjeta za domaće stanovništvo.
(rd)
