HUP – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede nakon 10 godina iznimno slabe iskorištenosti vinskih omotnica izdvaja poljoprivredno zemljište, privatno i državno, kao najveću prepreku u investicijama i rastu proizvodnje hrvatskih vinara. Upozoravamo na izgledni nastavak negativnih trendova u razvoju vinarstva i vinogradarstva, kao i nastavak nepovoljnog položaja naših vinara na tržištu, ako hitno ne djelujemo.
Poljoprivredno zemljište kao resurs o kojem najviše ovisi uspjeh naših vinara je, u najpotentnijim vinarskim regijama poput Istre, Međimurja, Dalmacije i Zlatne doline, u iznimno teškim i specifičnim problemima. Upozoravamo da s velikim dijelom ulaganja u primarnu proizvodnju, preradu i promidžbu nećemo postići željene rezultate, a rezervirana sredstva koja vinari imaju na raspolaganju će ostati fiktivna i nedostupna ako prethodno izostanu ulaganja u temelje vinarstva i vinogradarstva, a to su prostor i poljoprivredno zemljište.
Europski konkurenti hrvatskih vinara iskorištavaju fondove i povoljni kapital za razvoj te svojoj proizvodnji uspješno podižu vrijednost i konkurentnost kroz eno-gastronomski turizam. Hrvatska je do sada legalizirala stotine tisuća nelegalnih objekata, a hrvatskim vinarima je gradnja dodatnih sadržaja poput kušaonica vina, smještajnih kapaciteta, sportskih i dječjih igrališta, bazena, wellness prostora ili parkinga za autobuse iznimno teška i dugotrajna.
Iz tog razloga upozoravamo da je raspisivanje natječaja za zakup vinograda na državnom zemljištu, kao i gradnja pratećih objekata uz vinograde, prema postojećem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu gotovo nemoguća i ne daje odgovarajuću potporu ovom sektoru u ulaganju i proizvodnji. Vinari već duže od deset godina nestrpljivo čekaju natječaje za poljoprivredno zemljište koje imaju u privremenim ugovorima, ali Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne prepoznaje njihove probleme i te površine i dalje ostaju nevidljive za EU fondove i investicije. Posljedice dugogodišnjeg neraspisivanja natječaja za zakup zemljišta vidimo i u velikim površinama obraslog poljoprivrednog zemljišta pogodnog za vinogradarsku proizvodnju koje zbog neopreznih odredbi u Zakonu prelaze u šumskogospodarsku osnovu te se na taj način isključuju iz proizvodnje vina.
Nemoguće je ispunjavanje zakonskih odredbi na način da se poštuje cjelina vinograda na terenu kada unutar jedne cjeline vinograda imamo čestica koje su vlasništvo RH, društveno vlasništvo, privatne osobe i suvlasništvo RH. Sva navedena vlasništva ne smiju formirati jednu cjelinu na natječaju, raspisuju se na različiti rok zakupa, imovinsko pravni odnosi na česticama se različito rješavaju, a zabrana parcelacije onemogućuje okrupnjavanje cjelina vinograda.
U razdoblju od siječnja do svibnja 2024. godine u segmentu vina ostvarena je negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 11,7 milijuna eura. Prepoznavanja vinara i vinogradara kroz kreiranje prostora i izradu prostornih planova općina i gradova kojima se olakšava gradnja pratećih objekata na zemljištu koje je u državnom vlasništvu i izvan granica građevinskog područja, uz postojeći dugogodišnji ugovor o zakupu, igra odlučujuću ulogu u promjeni trendova i omogućuje hrvatskim vinarima povećanje proizvodnje i uspješniju borbu na tržištu.
Predlažemo da u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu vinogradi budu prepoznati kao posebna kategorija Zakona, neopterećeni odredbama zabrane parcelacije, razvrgnućem suvlasništva i različitim trajanjem zakupa. Potrebno je omogućiti raspisivanje natječaja za zakup za cjelinu vinograda, propisati obavezu zakupca o usklađivanju katastra i zemljišne knjige te omogućiti gradnju pratećih objekata i dodatnih sadržaja uz vinograde, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta u skladu s odredbama ugovora o zakupu.
Lucija Dorotić
