Ustavni sud je na svojoj sjednici od 7. veljače 2023. godine donio Odluku kojom ukida Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Osnovni razlog za ukidanje ovog zakona je činjenica da od prvog upozorenja Hrvatskom saboru od strane Ustavnog suda 2010. godine, do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju obavezu za usklađivanjem broja glasača u izbornim jedinicama kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo.
Ustavni sud je zaključio da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa.
Naime, podaci nam govore da se velika većina od 10 izbornih jedinica nalazi u nezakonitom odnosu koji prelazi prag od dopuštenih +/- 5% odstupanja broja glasača u izbornim jedinicama. To znači da se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika, iako se u nekima nalazi i do 33.5 % manje birača, što znači da je njihov glas puno vrijedniji.
Također, u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora koji broji 153 zastupnika, njih pedesetak ili oko 30 % živi u Zagrebu, a neki zastupnici i tokom mandata postanu Zagrepčani. Ako u Zagrebu živi oko 15 % stanovništva RH, očita je neravnomjernost i neravnopravnost u zastupljenosti u Hrvatskom saboru.
Ustavni sud navodi i da bi se granice izbornih jedinica trebale što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama.
Međimurski demokratski savez smatra da bi ovo ukidanje zakona o izbornim jedinicama trebalo iskoristiti za korjenitu izmjenu izbornog zakonodavstva, koje bi imale za cilj uspostavljanje pravednog izbornog sustava, koji bi jamčio jednako predstavničko pravo za svakog birača, ali i za svaku regiju u Republici Hrvatskoj.
MDS je regionalna i regionalistička stranka iz čega proizlazi da je Hrvatsku
potrebno decentralizirati u svim njezinim segmentima.
Decentralizaciju ne možemo tumačiti samo jednoznačno, kao fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju – preraspodjelu proračunskih sredstava i ovlasti u korist općina, gradova i županija, već i potrebu da se putem političkog sustava osigura ravnomjerna i ravnopravna zastupljenost svih građana, ali i regija,u Hrvatskom saboru, što je jedan od osnovnih uvjeta za ravnomjeran razvoj RH.
Zbog toga MDS predlaže ove osnove za promjenu izbornog sustava:
Granice izbornih jedinica poklopiti s granicama županija, 20 izbornih jedinica i Grad Zagreb.
Broj zastupnika koji bi se birao, bio bi razmjeran s brojem stanovnika svake županije i Grada zagreba. Međimurje bi tako imalo 3 sigurna zastupnika.
Hrvatski sabor imao bi maksimalno 123 zastupnika.
Smanjiti dobnu granicu za izlazak na izbore na 16 godina, čime bi se osvježilo i pomladilo hrvatsko biračko tijelo.
Urediti biračke popise, kako neki glasači ne bi imali dvostruko pravo glasa i kako ne bi moglo doći do zloupotrebe biračkog prava.
Dakle, predlažemo da se se granice izbornih jedinica poklope s granicama županija, dakle da postoji 20 jedinica plus Grad Zagreb, s time da bi broj zastupnika koji bi se birao u svakoj jedinici bio proporcionalan s brojem stanovnika svake županije. Na taj način bi Međimurska županija, primjerice, dobila tri sigurna zastupnika (uz uvođenje obaveznog prebivališta kandidata na području izborne jedinice u kojoj se kandidat bira).
Hrvatski sabor trebao bi imati 120 zastupnika, uz 2 iz redova manjina i 1 iz redova dijaspore, ukupno 123, tako da bi cijeli sustav bio jeftiniji. Ovu racionalizaciju trebalo bi nastaviti i na razini Vlade RH, gdje bi trebalo predložiti da maksimalan broj ministarstava bude 13.
Ovaj model je prihvatljiv iz nekoliko razloga; riješio bi se problem nejednake težine biračkog glasa u izbornim jedinicama (sada se, bez obzira na broj glasača, u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika) i osiguralo bi se ravnomjerno, regionalno i političko, predstavljanje birača u Hrvatskom saboru (onemogućila bi se nadzastupljenost, odnosno podzastupljenost nekih krajeva Hrvatske).
Svakako da bi tako cijeli izborni proces imao opći demokratski karakter, što današnji nema, i vrijeme je da se u tom duhu krene u promjene cjelokupnog izbornog sustava, kako bi dobili i, između ostalog, jeftiniji, racionalniji i efikasniji sustav državne vlasti
Predsjednik MDS-a:
Željko Pavlic
