Kibernetički kriminal postao je jedna od najbrže rastućih prijetnji u suvremenom svijetu pa i u Hrvatskoj. Broj napada sve je veći, a financijska šteta neprestano raste. Tijekom 2023. godine procijenjeno je da su globalni financijski gubici od kibernetičkih napada dosegnuli oko 8 bilijuna američkih dolara., dok je u Hrvatskoj broj napada porastao za više od 20 %. Stručnjaci upozoravaju da bi do 2025. ti godišnji gubici mogli premašiti čak 10 bilijuna dolara, što ovu prijetnju čini ne samo tehnološkim, već i ozbiljnim ekonomskim problemom.
Najčešći oblici napada
Među najčešćim vrstama kibernetičkih napada ističu se phishing, ransomware i krađa identiteta.
Phishing uključuje slanje lažnih poruka, putem e-maila ili putem poruka, s ciljem krađe osjetljivih podataka poput lozinki, brojeva kartica ili pristupa korisničkim računima. Danas je to najrašireniji oblik napada.
Ransomware je zloćudni softver koji “zaključava” podatke korisnika. Nakon toga počinitelj zahtijeva otkupninu za njihovo otključavanje. U 2023. godini se čak 81% britanskih organizacija suočilo se s ovakvim oblikom kibernetičkog napadom, a mnoge su bile prisiljene platiti traženi iznos kako bi dobile nazad svoje račun na društvenim mrežama ili drugdje.
Krađa identiteta također je sve češća – počinitelji preuzimaju tuđe osobne podatke radi ostvarivanja financijske koristi, primjerice dizanjem kredita ili izvršenjem prijevara na ime žrtve. Ipak, u praksi se najčešće ovaj oblik prijevare manifestira putem otvaranja lažnih računa na društvenim mrežama gdje se pokušava imitirati neka stvarna osoba kako bi se iskoristili ljudi koji poznaju tu osobu.
Veliki gubitci novca i kapitala
Posljedice kibernetičkih napada mogu biti izuzetno ozbiljne. Pojedinci mogu izgubiti životnu ušteđevinu ili postati žrtve dugotrajne krađe identiteta. Organizacije pak trpe poslovne prekide, gubitak povjerljivih informacija i visoke troškove sanacije. Stručnjaci sve češće ističu kako bi svi trebali biti na oprezu, budući da se kibernetički napadi ne događaju negdje drugdje već se događaju pojedincima, našim susjedima te poznanicima i to najčešće putem pametnih telefona. Osim pojedinaca kibernetički kriminal pogađa i velike sustave i organizacije, a procjenjuje se da prosječan proboj podataka u SAD-u košta organizacije oko 4,9 milijuna američkih dolara.
Hrvatska pod sve većim udarom
Ni Hrvatska nije pošteđena ovog globalnog trenda. Tijekom 2024. godine zabilježeno je 2167 kibernetičkih kaznenih djela – 21,7% više nego godinu prije. Financijska šteta porasla je s 11,1 na čak 17 milijuna eura. Na meti su bile i domaće institucije i tvrtke – IT sustavi Hrvatskih voda, KBC-a Zagreb, pa čak i Hrvatske narodne banke, našli su se pod napadom hakera.
Građani također često postaju žrtve internetskih prijevara. Nedavno je, primjerice, jedna osoba iz Splita izgubila 3000 eura nakon što ju je lažni kupac preko internetskog oglasa naveo da mu ustupi osjetljive bankovne podatke. Svako malo iz medija ili od poznanika čujemo priču o novoj kibernetičkoj prevari gdje je neko izgubio veću ili manju sumu novca.
Kako se zaštiti
Stručnjaci naglašavaju važnost proaktivnog ulaganja u sigurnost. Osnovne mjere zaštite uključuju:
- Redovito ažuriranje softvera
- Korištenje snažnih lozinki uz dvofaktorsku autentifikaciju
- Redovitu izradu sigurnosnih kopija podataka
- Koristite samo verificirane i dobro poznate web shopove
Porast kibernetičkog kriminala od 21,7 % treba nas sve brinuti te bi država trebala poduzimati kontinuirane akcije putem kojih bi educirala korisnike o prepoznavanju prijetnji, poput phishing poruka i lažnih web-stranica. Edukacija je nužna, pogotovo za osobe srednje i starije životne dobe. Dobro poznavanje korištenja moderne tehnologije, edukacije o kibernetičkom kriminalu i zdrav razum mogu umanjiti rizik od kibernetičkog napada – iako se on nikada ne može potpuno isključiti.
Foto: Freepik
Jasen Valetudo
