Cijene voća i povrća, ali i ostalih prehrambenih artikala značajno su porasle u odnosu na prošlu godinu. Iako mnogi zbog turističke sezone uspoređuju cijene u kontinentalnoj i jadranskoj Hrvatskoj, pokazatelji govore da su, i bez turističke sezone, cijene hrane poskupjele u svim dijelovima Hrvatske.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2023. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u prosjeku su više za 7,9 posto. Najveći rast potrošačkih cijena, u prosjeku, ostvaren je u skupinama Prehrana i bezalkoholna pića te Restorani i hoteli, za 15,1 posto za svaku skupinu, promatrajući razdoblje od studenoga 2022. do svibnja 2023. godine.
Prema tim podacima, poskupjeli su crveni luk, rajčica, paprika, mrkva, zelen, kelj, brokula i gljive. Skuplji su i bijeli kruh, mlijeko, šećer, jaja, biljna ulja. Riža je ovih dana među najskupljima, zbog cijena na svjetskom tržištu. Prema procjenama iz srpnja, svinjsko meso moglo bi poskupjeti i do 20 posto do kraja godine jer, kako je za naš portal rekao predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja (SUS) Hrvatske Damir Jagić, uvozimo 50 posto mesa a s tim omjerom, na cijene svinjetine se ne može utjecati. Dodatno, svinjogojce je desetkovala i afrička svinjska kuga.
Voćari također bilježe gubitke – za financije.hr su rekli da je nevrijeme uništilo značajne količine voća, oštetilo stabla. Još ne znaju koliko će roda imati.
A sve to utječe na cijene, u kombinaciji s inflacijom koja prema posljednjim podacima DZS-a iznosi 7,6 posto, te pitanjem transporta i izvoza žitarica iz Ukrajine, koji diktiraju cijene u Europskoj uniji i svjetskim tržištima. Elementarne nepogode, koje su u posljednja tri tjedna u Hrvatskoj napravile goleme štete – na svim usjevima: od žitarica do rajčice i paprike, svakako ne idu na ruku. Proizvođači ističu da su porasli i troškovi uzgoja.
Analitičari jednoglasni – uvozimo previše: preko 50 posto voća, gotovo 70 posto grožđa za vino, oko 30 posto krumpira, prema podacima s početka godine, koji nisu uzeli u obzir npr. vremenske nepogode. A Hrvatska bi jedva mogla proizvesti dovoljno. Danas, u jeku turističke sezone, uvoz hrane je enorman. Damir Novotny, ekonomski analitičar, za financije.hr kaže da Hrvatska ima i zemlje i vode za dovoljno proizvodnje.
Potrebne su promjene. “Naše žitarice nisu najkvalitetnije, iako ih proizvodimo dovoljno, jer ih proizvodimo na stari način, odnosno bez novih tehnologija. Kod nas se još uvijek proizvodnja žitarica temelji na principu ‘dva ulaska u polje’, kad siješ i kad žanješ, jer je to žito, kao vrsta proizvoda, najjednostavnije što se tiče ulaganja i njege. Sa kvalitativne strane, to žito nije najadekvatnije. U ovom dijelu Europe, pa tako ni u Hrvatskoj, nitko ne proizvodi durum pšenicu, odnosno onu od koje se radi najkvalitetnija tjestenina, jer zahtijeva više napora u procesu proizvodnje i dodatna ulaganja”, kaže za naš portal Novotny.
Nužne su, smatra, koncepcijske promjene koje bi utjecale i na kvalitetu žitarica i na cijenu. “Proizvodimo premalo, a tijekom sezone uvezemo gotovo milijardu i pol eura hrane. Primjerice, rajčica u Hrvatskoj ima idealne uvjete za proizvodnju, dovoljno vode, sunca i zemlje, koja je kvalitetna, pogotovo u Dalmaciji, koja je i najveći potrošač rajčice. Mi je uvozimo”, kaže Novotny.
Pročitajte još:
Turizam donosi profit i već je registrirano preko 13 milijuna noćenja. Zbog toga je potražnja za hranom velika, domaća proizvodnja nedovoljna. Agrarna politika, ocjenjuje Novotny za naš portal, nije potaknula poljoprivrednike da osuvremene proizvodnju ili se odluče za npr. bio-proizvodnju, koja je cijenjena u EU. I broj stanovnika, koji prema posljednjem popisu stanovništva iznosi 3.871.833 stanovnika, opada. “U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto)”, objavio je DZS. Udio stanovništva u dobi do14 godina iznosi 14,27 posto, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45 posto.
Cijenu hrane ne diktiraju proizvođači u Hrvatskoj, nego oni koji opskrbljuju Europu. Iako je teško predvidjeti kako će se one kretati do kraja godine, s ovakvim trendovima, izgledno je da će do jeseni mnogima kriške kruha biti tanje, a na njima džema manje.
Lejla Barić
Izvor: Financije.hr
